Zabrana uvoza japanskih morskih plodova ponovno je uvedena nakon naglog rasta diplomatskih napetosti između Kine i Japana. Eskalacija je počela nakon izjave nove japanske premijerke Sanae Takaichi o mogućem vojnom odgovoru Japana u slučaju kineskog napada na Tajvan.
Kineska reakcija i političke posljedice
Kina je zatražila da Takaichi povuče izjavu. Peking je pozvao kineske građane da izbjegavaju putovanja u Japan, što je odmah dovelo do masovnih otkazivanja. Time se dodatno pogoršava situacija za japansko gospodarstvo, kojem turizam čini značajan udio u BDP-u.
Kina je nekoliko mjeseci ranije ublažila raniju zabranu, uvedenu 2023. godine nakon ispuštanja prerađenih otpadnih voda iz Fukushime. No sada ponovno ističe potrebu za “daljnjim praćenjem” tog procesa.
Učinak na japansku industriju morske hrane
Zabrana uvoza japanskih morskih plodova snažno pogađa japanske izvoznike. Kinesko tržište je prije zabrane činilo više od petine ukupnog japanskog izvoza morske hrane.
Oko 700 izvoznika podnijelo je zahtjev za ponovnu registraciju. Međutim, odobrena su samo tri zahtjeva. Prije 2023. godine Kina je bila najveće tržište za japanske kapice i važan kupac morskih krastavaca.
Turistički i društveni udar
Još brži udar mogao bi doći iz sektora turizma, zaključuje Biznis. Kineski turisti čine oko petinu svih dolazaka u Japan, a turizam čini oko 7% japanskog BDP-a. Više od deset kineskih avio-kompanija već nudi povrat novca za letove do 31. prosinca. Procjenjuje se da je otkazano oko 500.000 avionskih karata.
Otkazuju se i događaji važni za bilateralne odnose. Odgođen je godišnji znanstveni sastanak japanskih i kineskih akademika u Pekingu, kao i događaj za jačanje prijateljstva u Hirošimi. Kina je obustavila i prikazivanje japanskih filmova.
Zabrana uvoza japanskih morskih plodova pogoršava odnose
Zabrana uvoza japanskih morskih plodova dodatno produbljuje političku i ekonomsku krizu između dviju azijskih sila. Analitičari upozoravaju da odnosi Tokija i Pekinga ulaze u najteže razdoblje u posljednjih deset godina.
