Kina razvija tržište futures ugovora za AI tokene, potez koji pokazuje koliko umjetna inteligencija više nije samo tehnološka utrka nego sve više postaje financijski i geopolitički sustav vrijedan bilijune dolara.
Prema pisanju Reutersa, Šangajska burza futuresa radi na preliminarnom dizajnu futures ugovora vezanih uz AI tokene — najmanje jedinice podataka koje obrađuju modeli umjetne inteligencije.
To možda zvuči tehnički.
Ali posljedice bi mogle biti ogromne.
Ako AI tokeni postanu financijski derivati, umjetna inteligencija ulazi u potpuno novu fazu tržišne monetizacijeIzraz "monetizacija" može poprimiti različita značenja ov....
Kina i SAD ulaze u novu financijsku utrku oko umjetne inteligencije
Dok američke burze CME Group i ICE pripremaju futures proizvode vezane uz GPU računalnu snagu, Kina razvija drukčiji pristup.
Američki model fokusira se na trošak najma računalne infrastrukture potrebne za pokretanje AI modela.
Kineski pristup fokusira se na AI tokene — jedinice koje predstavljaju stvarnu potrošnju umjetne inteligencije.
To je važna razlika.
Jer Kina pokušava financijalizirati samu upotrebu umjetne inteligencije.
Drugim riječima, AI tokeni mogli bi postati nova roba kojom se trguje na financijskim tržištima.
Prema Reutersu, cilj takvih proizvoda bio bi omogućiti kompanijama iz AI lanca zaštitu od rasta troškova računalne snage.
No šira slika mnogo je veća.
AI infrastruktura postupno postaje nova strateška sirovina globalne ekonomije.
AI tokeni mogli bi postati potpuno nova klasa imovine
Kina umjetnu inteligenciju već otvoreno tretira kao strateški sektor i motor budućeg gospodarskog rasta.
Zato ubrzano razvija tržište računalne snage povezano s podatkovnim centrima, AI modelima i kompanijama koje koriste umjetnu inteligenciju.
AI tokeni pritom imaju ključnu ulogu.
Kako navodi Xiao Feng iz HashKey Groupa, tokeni funkcioniraju kao “digitalno gorivo” koje pokreće AI modele.
Podaci pokazuju koliko tržište brzo raste.
Službeni kineski podaci pokazuju da je dnevna potrošnja AI tokena od početka 2024. porasla čak 1.000 puta i do kraja ožujka premašila 140 trilijuna tokena dnevno.
To objašnjava zašto financijska industrija sve ozbiljnije promatra umjetnu inteligenciju kao novu investicijsku kategoriju.
Čak je i izvršni direktor BlackRocka Larry Fink nedavno izjavio da bi rast potražnje za tokenima mogao stvoriti potpuno novu klasu financijske imovine povezane s AI infrastrukturom.
Umjetna inteligencija postaje tržište energije digitalne ekonomije
Najvažnija promjena možda nije sama tehnologija.
Promjena je u tome što se računalna snaga počinje tretirati poput energije, nafte ili industrijskih sirovina.
AI modeli danas troše ogromne količine:
- računalne snage
- električne energije
- podatkovnog kapaciteta
- GPU infrastrukture
- memorijskih resursa
Zato tržište sve više traži načine kako financijski upravljati tim troškovima.
Futures ugovori omogućili bi kompanijama da se zaštite od velikih promjena cijena AI infrastrukture, slično kao što aviokompanije koriste hedge strategije za gorivo ili industrijske kompanije za metale i energente.
Umjetna inteligencija tako postupno postaje nova tržišna infrastruktura globalne ekonomije.
Kina AI vidi kao pitanje tehnološke i financijske dominacije
Razvoj futures tržišta za AI tokene dolazi u trenutku sve intenzivnijeg tehnološkog sukoba između Kine i SAD-a.
SAD ograničava izvoz naprednih AI čipova Kini.
Kina ubrzano ulaže u domaće poluvodiče, podatkovne centre i AI infrastrukturu.
A sada pokušava razviti i vlastitu financijsku arhitekturu za AI ekonomiju.
Prema Reutersu, dio kineskih stručnjaka smatra da će futures tržište za AI tokene igrati ključnu ulogu ne samo u tehnološkom nego i u financijskom natjecanju između dvije najveće svjetske ekonomije.
“Sjedinjene Američke Države i Kina jedine su dvije zemlje sposobne za masovnu proizvodnju umjetne inteligencije”, izjavila je Yilei Shao sa Shanghai AI-Finance School.
“Tko ovlada umjetnom inteligencijom, vlada svijetom.”
Ta rečenica možda zvuči dramatično.
Ali način na koji danas razmišljaju Kina, SAD, investicijski fondovi i najveće tehnološke kompanije pokazuje da umjetna inteligencija više nije samo tehnološka utrka.
Postala je pitanje ekonomske moći, financijske dominacije i globalnog utjecaja.
A upravo zato Kina danas ne pokušava samo razvijati umjetnu inteligenciju.
Pokušava izgraditi cijelu ekonomiju umjetne inteligencije — od čipova i podatkovnih centara do financijskih tržišta povezanih s AI infrastrukturom.
