Ljetna sezona putovanja u Europi mogla bi biti obilježena višim cijenama karata i mogućim otkazivanjima letova, dok se zrakoplovne kompanije suočavaju s rastućim troškovima goriva i poremećajima u opskrbi.
Niskobudžetni prijevoznik Transavia ovoga je tjedna prvi najavio otkazivanje dijela letova u svibnju i lipnju, navodeći nagli rast cijena kerozina, najčešće korištenog zrakoplovnog goriva.
Kako rat na Bliskom istoku traje, europski avioprijevoznici pripremaju se za dodatne poremećaje, iako se nadaju da će izbjeći ozbiljniju nestašicu goriva tijekom vrhunca ljetne sezone.
Hormuški tjesnac glavni izvor zabrinutosti
Sve veća neizvjesnost povezana je s blokadom Hormuškog tjesnaca, jedne od najvažnijih svjetskih ruta za transport nafte i derivata.
Sredinom travnja dužnosnik Međunarodne agencije za energiju upozorio je da Europa ima „možda šest tjedana zaliha zrakoplovnog goriva“, što je dodatno pojačalo nervozu na tržištu.
Uz Transaviu i Ryanair i Volotee su zbog visokih troškova goriva i poteškoća u uvozu najavili smanjenje broja letova.
Europa sve više ovisi o uvozu goriva
Stručnjaci upozoravaju da Europa posljednjih godina smanjuje vlastite kapacitete prerade nafte te se sve više oslanja na uvoz gotovih derivata.
Profesor sa Sveučilišta u Antwerpenu Wouter Dewulf navodi da Francuska godišnje proizvede oko tri milijuna tona kerozina, dok potroši oko pet milijuna tona, pa razliku nadoknađuje uvozom, ponajviše s Bliskog istoka.
Slična situacija prisutna je i u drugim europskim državama.
Francuska zasad mirna, ali jesen nosi rizike
Francuske vlasti tvrde da u idućim tjednima ne prijeti nestašica. Zemlja raspolaže strateškim zalihama dovoljnima za oko dva mjeseca, dok komercijalne zalihe na aerodromima mogu pokriti desetak dana rada.
Prednost Francuske je i opskrba preko mreže naftovoda povezanih s rafinerijama te terminalom u Le Havreu, pri čemu velik dio sirove nafte dolazi iz Sjeverne Amerike.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da bi produljeni sukob mogao stvoriti ozbiljne probleme na jesen.
Putnike čekaju skuplje karte
Čak i bez fizičke nestašice goriva, putnici bi mogli osjetiti posljedice kroz znatno više cijene aviokarata.
Cijena kerozina više je nego udvostručena od početka sukoba na Bliskom istoku, a gorivo čini i do 40 posto cijene karte.
Najveći udar očekuje se kod niskobudžetnih kompanija, koje posluju s malim maržama. Zbog toga su pojedini prijevoznici već počeli povećavati cijene i ukidati manje profitabilne linije.
Što ako let bude otkazan?
Prema pravilima Europske unije, aviokompanije mogu otkazati let ako putnike obavijeste najmanje 14 dana unaprijed.
U tom slučaju moraju ponuditi povrat novca ili alternativni let bez dodatnih troškova. Međutim, nisu obvezne isplatiti odštetu ako je razlog otkazivanja povezan s izvanrednim okolnostima, poput rata ili ozbiljnih poremećaja u opskrbi.
