Europske kompanije ulaze u 2026. godinu s izraženim očekivanjima rasta prodajnih cijena i ulaznih troškova. Ovo dodatno pojačava zabrinutost Europske centralne banke (ECB) oko inflacijskih kretanja u eurozoni. Najnovije SAFE istraživanje pokazuje da kompanije predviđaju rast prodajnih cijena od 3,5%. Ulazni bi troškovi mogli porasti čak 5,8%, što je znatno više u odnosu na prethodni ciklus.
ECB posebno ističe da su kompanije koje su sudjelovale u anketi nakon 28. veljače — kada je započeo sukob s Iranom — prijavile još snažnije pritiske na cijene i troškove. To ukazuje na izravan utjecaj geopolitičkih napetosti na poslovna očekivanja u Europi.
Inflacijska očekivanja za narednih godinu dana porasla su na 3%, dok su srednjoročne projekcije ostale stabilne.
Energija i financiranje kao glavni rizici
Rast cijena energije već sada potiče inflaciju i narušava ekonomsko raspoloženje u Europi. Iako ECB signalizira zadržavanje kamatnih stopa na kratki rok, tržišta sve više očekuju novo povećanje u lipnju.
Kompanije iz eurozone istodobno prijavljuju rast kamatnih stopa na kredite i ostale troškove financiranja, uz stabilnu potražnju za kreditima, ali i blago smanjenu dostupnost financijskih izvora.
Što ovo znači za Bosnu i Hercegovinu u 2026.
Bosna i Hercegovina tradicionalno osjeća odgođene, ali snažne efekte inflacijskih i energetskih šokova iz Europske unije. Ako se ostvare predviđanja o rastu cijena energije i ulaznih troškova u EU, BiH bi u 2026. mogla ponovno ući u razdoblje povišene inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre..., posebno u segmentima hrane, energije i uvoznih proizvoda.
S obzirom na to da se većina negativnih trendova iz EU u prethodnim godinama prelila na domaće tržište, teško je očekivati stabilizaciju cijena bez smirivanja geopolitičkih napetosti i normalizacije globalnih lanaca opskrbe.
