Coastal granny, old money, Barbiecore, y2k, rockstar girlfriend… imena su koja ste sigurno vidjeli na nekoj od platformi. One označavaju modni pravac. Estetiku koja je trenutno apsolutni trend i koju promoviraju IT djevojke poput Belle Hadid, Sofia Richie ili Matilde Djerf.
Jer tko se bolje razumije u modu od njih?
Časopisi su nekada bili “modne biblije”, a danas su Instagram, TikTok i Pinterest glavno mjesto za sve vrste informacija vezanih uz modu. Od kontroverzi do predstavljanja dizajnera i novih trendova. Umjesto izrezivanja stranica iz časopisa, ljudi spremaju svoje omiljene odjevne kombinacije i ideje na digitalnu modnu inspo ploču.
Moda 3.0 – luksuzni brendovi odlučili su se “pomladiti”
Velike modne kuće oduvijek su imale utjecaj na tzv brendovi brze mode (Zara, Asos, Forever 21, Shein…) Art direktori nameću trendove koje jeftinije etikete besramno kopiraju. Tako se tenisice na platformu Isabel Marant ili poznata Balmainova vojnička jakna vrlo brzo nađu na ulici, u “širokoj potrošnji”.
U bespoštednoj igri tradicionalni brendovi morali su se prilagoditi novom dobu u kojem više nije dovoljan kreativni genij na čelu brenda. Diploma London School of Fashion ne jamči uspjeh. No praćenje pop kulture jamči. U odabiru modnog stila ljudi se inspiriraju Instagram računima svojih omiljenih slavnih ili aktualnih serija. U takvim uvjetima luksuzni brendovi odlučili su se “pomladiti”. Društvene mreže postale su digitalna modna pista, a kreatori i brendovi se utrkuju tko će ih osvojiti.
High street brendovi
High street brendovi najprihvatljiviji su za nove taktike. Pretty Little Thing i Asos bili su među prvima koji su se okrenuli influencerskom marketingu. Odabirući one čiji pratitelji imaju budžet koji odgovara njihovom cjenovnom rangu i koji se uklapaju u demografiju koja bi koristila TikTok, uglavnom GenZ.
Ali vrhunska modna imena poput Guccija i JW Andersona također su uhvatila “viralni vlak” za svoju marku. Gucci je pokrenuo #GucciModelChallenge, gdje korisnici improviziraju lookove inspirirane brendom, koristeći vlastitu odjeću. JV Anderson je dobio zamah u mlađoj ciljnoj skupini zahvaljujući Harryju Stylesu koji je nosio jedan od njihovih kardigana. Patchwork dizajn jarkih boja rasprodao se brzinom munje i TikTokeri su počeli heklati vlastite verzije. Tako je nastao hashtag #harrystylescardigan. Sam modni dizajner Jonathan Anderson prepoznao je priliku za promociju te objavio kroj pletenja kako bi potaknuo što više korisnika da se pridruže trendu. Takoreći “Burda” za generaciju Z.
Stari novac
Bogatstvo informacija koje se dijele na internetu olakšava ljudima otkrivanje modnih artikala iz različitih razdoblja, tako da platforme igraju ključnu ulogu u nedavnom oživljavanju modnih trendova s početka 2000-ih (na veliko užasavanje nas koji ih se zapravo sjećamo).
Tanke naramenice i još tanje obrve, “brze” naočale i traperice ultraniskog struka više ne žive samo na YouTube videima “City Cluba” i spotovima iz tog vremena, već su uvelike u trendu na mrežama.
Srećom, postoji i trend koji je sušta suprotnost y2k modi, takozvani stari novac. Njegova najveća promotorica je influencerica i kći Lionela Richieja, Sofia, koja inspiraciju za ovaj stil pronalazi u odijevanju princeze Diane, Jacqueline Kennedy, Audrey Hepburn, ali i u izmišljenim likovima, poput Blair Waldorf iz serije “Tračerica” .
Estetika starog novca predstavlja diskretno bogatstvo i neupadljive statusne simbole, što smo mogli vidjeti iu seriji “Sukcesija”. Dakle, sve je suprotno od Kardashian (ne)estetike, popularne zadnjih desetak godina. Chanel, Loro Pianna, Brioni, Brunello Cucinelli, Ralph Lauren… uspjeli su, bez puno truda, pomladiti svoju bazu kupaca i dobiti promociju koju bi marketinški stratezi teško postigli.
Brza moda
Međutim, društveni mediji ne bi bili društveni mediji da nemaju tamnu stranu. Jedna od najvećih zamjerki je promicanje takozvane brze mode, a platforme je potiču kroz haul kulturu. Svi smo vidjeli videa influencerica u kojima nam pokazuju ogromne količine odjeće koju su upravo kupili za novu sezonu ili putovanje. Iako je izvlačenje zabavno gledati, ono promiče ekološki štetne ideje o potrošnji odjeće i potiče prekomjernu potrošnju. Nakon što ljudi kupe tu odjeću i odjenu je možda jednom ili dvaput, vidjet će sljedeći video s novim trendovima, što će ih natjerati da ponovno pretjeraju s kupnjom kako bi ostali u korak.
Postoji ekološki aspekt. Prema analizi Business Insidera, modna proizvodnja čini 10 posto ukupne globalne emisije ugljika (koliko emitira cijela Europska unija). Isušuje izvore vode i zagađuje rijeke i potoke, a čak 85 posto tekstila svake godine odlazi na odlagališta.Stoga, prije nego što zaronite u primamljiva ljetna sniženja koja su pred nama, razmislite treba li vam još jedna bijela majica . Ponekad je manje stvarno više.
Izvor: bonitet
