Globalno tržište nafte ponovno je ušlo u zonu visoke nestabilnosti. Cijena sirove nafte Brent vratila se iznad 100 dolara po barelu, nakon naglih oscilacija potaknutih kontradiktornim signalima iz Washingtona i Teherana.
Tijekom utorka cijena je porasla za oko 4%, dosegnuvši 104 dolara, da bi se potom stabilizirala blizu razine od 102 dolara po barelu.
Geopolitički signali kao glavni pokretač cijena
Ključni uzrok volatilnosti leži u oprečnim informacijama o mogućim pregovorima između SAD-a i Irana. Dok je američka administracija sugerirala napredak i “produktivne” razgovore, Teheran je takve tvrdnje odbacio i nazvao pokušajem manipulacije tržištem.
Retorika dodatno eskalira napetosti. Američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je da će “uništiti” iransku energetsku infrastrukturu ako se Hormuški tjesnac ne otvori, dok je Iran uzvratio prijetnjama napadima na regionalne ciljeve.
Takve izjave gurnule su cijenu nafte na čak 113 dolara po barelu.
Hormuški tjesnac ključna točka rizika
Hormuški tjesnac ostaje ključna točka globalne energetske sigurnosti. Kroz njega prolazi oko 20% svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina.
Od početka sukoba krajem veljače, Iran je praktički blokirao ovu rutu. Time je stvoren snažan pritisak na globalnu opskrbu i cijene goriva.
Svaka naznaka eskalacije ili smirivanja situacije ima trenutačan utjecaj na tržišta.
Brze promjene raspoloženja investitora
Tržišta su u kratkom roku doživjela nagle promjene. Nakon najave odgode vojnih aktivnosti, cijene su pale više od 10%, a burze su se oporavile.
No, demanti iz Irana brzo je preokrenuo trend. Takva dinamika pokazuje koliko su tržišta osjetljiva na političke informacije.
Globalni učinci: od burzi do benzinskih postaja
Azijska tržišta pokazala su relativnu stabilnost nakon početnih šokova. Indeksi poput Nikkeija, Hang Senga i Kospi-ja zabilježili su rast.
Europska tržišta reagirala su opreznije, uz blage padove glavnih indeksa.
Istodobno, cijene goriva globalno rastu, što povećava inflacijske pritiske.
Kina intervenira kako bi zaštitila potrošače
Kina je poduzela konkretne mjere kako bi ublažila udar na domaće tržište. Vlada je smanjila planirano povećanje cijena goriva, gotovo prepolovivši očekivana poskupljenja.
“Kako bi se ublažio utjecaj abnormalnog povećanja međunarodnih cijena nafte, smanjio teret za korisnike i osigurale stabilne gospodarske operacije i javna dobrobit, usvojene su privremene regulatorne mjere”, rekao je kineski državni planer, navodi BBC.
Unatoč tome, cijene benzina u Kini porasle su za oko 20% od početka sukoba.
Pritisak na opskrbu i ponašanje potrošača
Povećanje cijena i strah od nestašica izazvali su reakciju potrošača. U kineskim gradovima zabilježene su gužve na benzinskim postajama, a neke su ostale bez goriva.
Vlasti su reagirale i ograničavanjem izvoza goriva kako bi stabilizirale domaće tržište.
Strateške rezerve kao amortizer krize
Kina raspolaže velikim zalihama nafte. Procjene govore o oko 900 milijuna barela sirove nafte i čak 1,4 milijarde barela derivata.
Analitičari ističu da su te rezerve rezultat dugoročne strategije kupnje u razdobljima nižih cijena.
Istodobno, Kina je povećala uvoz sirove nafte za 16% na početku godine, dodatno jačajući energetsku sigurnost.
Tržište pod dominacijom geopolitike
Kretanje cijena nafte sve više određuju politički i sigurnosni faktori. Tržište reagira brže nego ikad na izjave i poteze ključnih aktera.
Dok god postoji rizik poremećaja u Hormuškom tjesnacu, cijene će ostati pod pritiskom. To znači nastavak volatilnosti i povećane neizvjesnosti za globalno gospodarstvo.
