Dok dio europske političke scene posljednjih godina mađarsko gospodarstvo opisuje kao sustav pod pritiskom političke centralizacije i usporavanja institucija, potezi jednog od najvećih svjetskih investitora pokazuju sasvim drugačiju sliku.
Norveški državni mirovinski fond Global, kojim upravlja Norges Bank Investment Management, tijekom 2025. značajno je povećao izloženost prema mađarskim kompanijama. Kapital nije završio u špekulativnim projektima ni kratkoročnim ulaganjima, nego u kompanijama koje predstavljaju okosnicu mađarske ekonomije — energetskoj grupi MOL Group, banci OTP Bank i farmaceutskoj kompaniji Gedeon Richter, piše Jutarnji list.
To je važan signal jer se radi o fondu koji upravlja imovinom vrijednom gotovo 1,9 bilijuna eura i koji svoje odluke temelji na dugoročnoj procjeni stabilnosti tržišta, profitabilnosti kompanija i geopolitičkog rizika.
MOL među prioritetima norveškog kapitala
NBIM je tijekom prošle godine udvostručio suvlasnički udio u MOL Grupi kupnjom dodatnih dionica vrijednih 25,8 milijuna eura.
Krajem 2025. fond je držao 0,76 posto udjela u kompaniji, procijenjenog na približno 52 milijuna eura.
Riječ je o kompaniji koja posljednjih godina igra ključnu ulogu u regionalnoj energetskoj sigurnosti, posebno u kontekstu europske tranzicije nakon energetske krize i smanjenja ovisnosti o ruskim energentima.
Upravo zato ulaganje u MOL nije samo financijska odluka. Ono pokazuje da globalni institucionalni kapital i dalje vidi srednju Europu kao prostor važan za energetsku infrastrukturu i stabilnost opskrbnih lanaca.
OTP banka potvrđuje povjerenje investitora
Najveći pojedinačni rast ulaganja NBIM je ostvario u OTP banci.
Norveški fond tijekom 2025. kupio je dodatne dionice vrijedne 69,4 milijuna eura, čime je ukupna vrijednost njegova udjela dosegnula 184,6 milijuna eura.
Udjel od 0,67 posto ostaje relativno malen, ali upravo je to dio strategije fonda. NBIM u pravilu izbjegava dominantne vlasničke pozicije i preferira široko diverzificiran portfelj s manjinskim udjelima u velikom broju kompanija.
Važno je i to da OTP banka nije samo mađarska priča. Banka je danas jedna od najutjecajnijih financijskih institucija srednje i jugoistočne Europe, uključujući i hrvatsko tržište.
Ulaganje takvog fonda zato se može čitati i kao procjena dugoročne otpornosti regionalnog bankarskog sektora.
Farmaceutski sektor ostaje strateški važan
Dodatni kapital završio je i u kompaniji Gedeon Richter.
NBIM je tijekom godine uložio 26,4 milijuna eura, a ukupni udjel fonda u kompaniji dosegnuo je 1,5 posto, procijenjene vrijednosti 102,6 milijuna eura.
Farmaceutski sektor posljednjih godina dobiva novu stratešku važnost u Europi, posebno nakon pandemije i rastućih rasprava o neovisnosti europske proizvodnje lijekova i zdravstvene infrastrukture.
Upravo zato ulaganja u kompanije poput Gedeon Richtera imaju i širu geopolitičku dimenziju.
Hrvatska ostala bez dioničkih ulaganja
Dok je povećavao izloženost prema Mađarskoj, NBIM je istovremeno smanjivao prisutnost u Hrvatskoj.
Fond je prodao dionice kompanija Atlantic Grupa, Valamar Riviera i Adris Grupa ukupne vrijednosti 18,6 milijuna eura.
Na hrvatskom tržištu zadržao je samo državne obvezniceObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni... vrijedne oko 70 milijuna eura.
Takav potez ne znači nužno negativnu procjenu hrvatske ekonomije, ali pokazuje da institucionalni kapital trenutno ne vidi dovoljno velik broj kompanija koje bi zadovoljile kriterije dugoročne likvidnosti, tržišne kapitalizacije i regionalnog rasta.
Drugim riječima, problem nije samo makroekonomija nego i dubina domaćeg tržišta kapitala.
Sličan trend i u Sloveniji
Sličan obrazac vidljiv je i u Sloveniji.
NBIM je izašao iz više poznatih slovenskih kompanija, uključujući Krka, Telekom Slovenije i Zavarovalnica Triglav.
Istovremeno je povećao ulaganje u Nova Ljubljanska Banka, gdje vrijednost njegova udjela sada doseže 32,5 milijuna eura.
Uz to, norveški fond drži i 115 milijuna eura slovenskih državnih obveznica.
Nekretnine i obnovljivi izvori otkrivaju novu strategiju
Zanimljivo je da je Mađarska jedina među tri promatrane države u kojoj NBIM ima značajniju izloženost nekretninskom sektoru.
Krajem prošle godine vrijednost nekretninske imovine fonda u Mađarskoj iznosila je 78 milijuna eura.
S druge strane, ni Hrvatska, ni Slovenija, ni Mađarska još nisu privukle ulaganja norveškog fonda u projekte obnovljivih izvora energije.
To ipak ne znači da tržište nije zanimljivo. NBIM trenutačno ulaže u obnovljive projekte u samo šest država, dok je kroz dionice prisutan u više od 7200 kompanija u 60 zemalja svijeta.
Globalni kapital ne prati političke narative
Najzanimljiviji dio cijele priče možda nije sama veličina ulaganja, nego poruka koju ona šalje.
Globalni institucionalni investitori poput NBIM-a rijetko reagiraju na dnevnu političku retoriku. Njih zanima dugoročna profitabilnost, tržišna pozicija kompanija, stabilnost sektora i sposobnost ekonomije da generira rast.
Upravo zato činjenica da je norveški fond tijekom jedne godine u mađarske kompanije uložio dodatnih 121 milijun eura pokazuje da međunarodni kapital i dalje vidi ozbiljan investicijski potencijal u toj ekonomiji.
I dok Hrvatska i Slovenija ostaju dominantno tržišta obveznica za velike institucionalne ulagače, Mađarska trenutno uspijeva privući kapital i u kompanije, banke te nekretnine.
To je razlika koja dugoročno može imati puno veći utjecaj od samih političkih poruka.
