Već neko vrijeme postoji svijest u europskoj telekom industriji da teško može ostati konkurentna na globalnoj razini. Neophodne su osjetnijie promjene, a to je prepoznala i Europska komisija planom promjene postojeće regulative.
No, da stvar nije jednostavna pokazuje činjenica da je Bruxelles, unatoč početnom planu da se to dogodi do kraja ove godine, odlučio odgoditi predstavljanje promjena Zakona o digitalnim mrežama (DNA) za kraj siječnja.
Novi DNA želi pružiti sveobuhvatni zakonski okvir kako bi se potaknulo širenje digitalne infrastrukture širom Europe. Telekomunikacijska industrija pritom je izrazila zabrinutost da će novi propisi ignorirati njihove već dugogodišnje pozive da se olakšaju akvizicije. Pored toga omoguće veće koncentracije na tržištu, posebice u situacijama kad se broj igrača smanjuje sa četiri na tri.
Krajem studenoga šest zemalja – Austrija, Francuska, Njemačka, Mađarska, Italija i Slovenija – je pozvalo na ponovno razmatranje pristupa novom DNA. U pozadini je, uz ostalo, želja da se zadrži nacionalni nadzor nad politikom dodjele frekvencija i upravljanjem infrastrukturom, a pritom izražavaju zabrinutost i oko rasta cijena za potrošače.
No, telekomunikacijske kompanije tvrde da će teško biti zadržati cijene konkurentnima ako se ne povećaju ulaganja. To je opet teško moguće bez mogućnosti veće koncentracije, odnosno spajanja i preuzimanja.
Neophodna su značajnija ulaganja
Glavna izvršna direktorica francuskog telekomunikacijskog operatera Christel Heydemann kaže kako je realnost da se ne bi trebalo više gledati samo na cijene za potrošače već i na sposobnost kompanija da ulažu. Ovo bi im omogućilo da zadrže konkurentnost u svijetu brzih promjena.
Orange je iskazao ambiciju preuzimanja suparničke kompanije SFR. Kritičari govore da to može dovesti do smanjenja konkurencije na francuskom tržištu i viših cijena za potrošače.
U listopadu se Orange udružio s telekom kompanijama Bouygues i Free kako bi dali zajedničku ponudu za SFR. Ipak, ponudu je jako brzo vlasnik SFR-a Altice France grupa odbacio. Ponuda je iznosila 17 milijardi eura, a sada konzorcij radi na novome prijedlogu za kupnju.
“Činimo napore, no nema jamstvaJamstvo je odgovornost jedne osobe za obvezu koju druga osob... da će naša neobvezujuća ponuda uspjeti. Ono što je za nas bitno su brzina i trenutak jer ovakve vrste transakcija ne trpe vječne pregovore”, poručila je Heydemann.
Po njezinim riječima, procedure su uvijek “preduge i predetaljne”. Orange sada radi na tome da francuski regulator uopće odobri mogućnost akvizicije.
Izvješće o konkurentnosti EU-a nekadašnjeg čelnika Europske centralne banke i bivšeg talijanskog premijera Marija Draghija iz prošle godine krivi tržišnu fragmentaciju za nedostatak europske konkurentnosti.
Potpuno drukčija tržišta u Europi i SAD
Problemi na tržištu telekomunikacijskih usluga kao da su odraz onoga što se događa u bankovnom sektoru. Podsjećamo, tamo je za jače europsko tržište kapitalaTržište kapitala (engl. capital market), u užem smislu pr... potrebno stvoriti jake europske banke dok se u mnogim državama nacionalni interesi zagovaranja vlastitih banaka sudaraju s namjerama prekograničnih preuzimanja.
U usporedbi sa SAD-om i Kinom, koji imaju tek nekoliko operatera, EU je premrežen velikim brojem telekomunikacijskih tvrtki s dosta manjih igrača. To pak znači da se na europskom tržištu ostvaruju manji profiti i samim time otvara manji prostor za nova ulaganja. Stoga ne iznenađuje da Europa zaostaje u razvoju 5G mreže te inovacijama u optici.
Heydemann je, kako navodi Euronews, odlučna u tvrdnji da je konsolidacija ključna jer potražnja potrošača za digitalnom povezanošću nastavlja rasti. Dodaje pritom da kibernetički kriminal i ekstremni vremenski uvjeti stvaraju dodatan teret za tvrtke i predstavljaju sve veću prijetnju za mreže.
“Promet svake godine nastavlja rasti za 10-30 posto na našim mrežama. Ljudi gledaju sve više videa, koriste umjetnu inteligenciju”, ističe čelnica Orangea.
Orange pozdravlja ambiciju modernizacije pravila za telekom kompanije. Heydemann kaže da je ne čudi otpor koji se javlja u nekim zemljama EU-a. Među članicama ima i onih koji žele da nova pravila imaju status direktive, a ne zakona, kako bi se ostavila veća fleksibilnost odlučivanja zemljama pojedinačno.
“Normalno je da postoji takav tip otpora. Postoje značajne razlike u stanju na tržištima među zemljama i ne tvrdimo da moramo krojiti odijelo koje će imati jednaku veličinu za sve. No, s druge strane modernizacija je bitna i to vrijedi za sve zemlje”, poručila je Heydemann.
