Europska unija priprema dosad najopsežniji udar na ruski financijski sustav. Novi, 21. paket sankcija mogao bi obuhvatiti čak 90 ruskih banaka i desetke kripto platformi, čime Bruxelles želi dodatno otežati financiranje ruskog gospodarstva i povećati pritisak na Moskvu da sjedne za pregovarački stol. Ako prijedlog bude usvojen, riječ je o jednom od najvećih financijskih udara od početka rata u Ukrajini.
Tri godine nakon početka sukoba europske sankcije postupno su se razvijale od trgovinskih ograničenja prema sofisticiranim financijskim mjerama. No najnoviji prijedlog pokazuje da Bruxelles smatra kako postojeći pritisak još nije dovoljno snažno pogodio financijsku infrastrukturu koja omogućava funkcioniranje ruskog gospodarstva.
Zašto EU sada cilja bankarski sektor?
Banke su krvotok svakog gospodarstva.
One financiraju poduzeća, omogućuju međunarodna plaćanja, osiguravaju likvidnost i povezuju domaće tržište s globalnim financijskim sustavom.
Zbog toga nije slučajno što je novi paket usmjeren upravo na bankarski sektor.
Prema informacijama europskih diplomatskih izvora, na popisu bi se moglo naći do 90 ruskih banaka, što bi ukupan broj sankcioniranih financijskih institucija podiglo na više od 100.
To je najveći pojedinačni paket sankcija usmjeren prema ruskim bankama od početka rata.
Procjene pokazuju da bi sankcije obuhvatile više od polovice međunarodno povezanih ruskih kreditnih institucija.
Za financijska tržišta to znači dodatno ograničavanje pristupa međunarodnom kapitalu, prekograničnim transakcijama i globalnim financijskim tokovima.
Kriptovalute postaju nova meta Bruxellesa
Posebno je zanimljivo što se novi paket ne zaustavlja na tradicionalnim bankama.
Europska komisija želi proširiti sankcije i na kripto sektor.
Prema dostupnim informacijama, na meti bi se moglo naći oko desetak kripto platformi za koje europske institucije smatraju da pomažu Rusiji u zaobilaženju postojećih zapadnih ograničenja.
To pokazuje koliko se priroda financijskih sankcija promijenila posljednjih godina.
Dok su nekada međunarodne transakcije prolazile gotovo isključivo kroz banke, danas digitalna imovina i kripto platforme predstavljaju alternativne kanale za prijenos kapitala.
Upravo zbog toga regulatori sve više promatraju kripto tržište kao dio šireg financijskog sustava.
Cilj nije samo financijski pritisak
Iza novih sankcija krije se šira geopolitička strategija.
Europski dužnosnici vjeruju da bi dodatni pritisak na banke mogao povećati financijsku nestabilnost i otežati financiranje gospodarskih aktivnosti povezanih s ratom.
Istodobno se želi povećati cijena nastavka sukoba za rusko gospodarstvo.
Bruxelles procjenjuje da bi jači pritisak na financijski sektor mogao povećati spremnost Moskve na ozbiljnije pregovore o miru.
Pritom je važno naglasiti da sankcije same po sebi rijetko donose brze političke rezultate.
Njihov učinak obično se akumulira tijekom godina kroz sporiji gospodarski rast, slabije investicije i smanjenu dostupnost kapitala.
Koliko je ruski financijski sustav već prilagođen sankcijama?
Jedno od ključnih pitanja jest koliko su nove mjere uopće sposobne proizvesti željeni učinak.
Rusija je tijekom posljednjih godina razvila alternativne platne sustave, povećala korištenje domaćih financijskih institucija te ojačala gospodarsku suradnju s državama koje nisu sudjelovale u zapadnim sankcijama.
Istodobno su Kina, Indija, Turska i pojedine zemlje Bliskog istoka postale važni partneri u međunarodnoj trgovini.
To ne znači da sankcije nemaju učinak.
Naprotiv.
One povećavaju troškove poslovanja, otežavaju pristup kapitalu i smanjuju gospodarsku fleksibilnost, ali istodobno pokazuju da se globalni financijski sustav postupno prilagođava novim geopolitičkim okolnostima.
Financijski pritisak koji se ne zaustavlja na ruskim granicama
Iako je cilj novih mjera dodatno ograničiti pristup Rusije međunarodnom financijskom sustavu, njihov će se učinak pratiti daleko izvan Moskve. Pitanje više nije samo koliko će ruske banke biti pogođene sankcijama, nego i kako će se globalna tržišta prilagoditi novoj fazi ekonomskog pritiska.
Posljedice će osjetiti i europske kompanije. Banke, izvoznici, logističke tvrtke i financijske institucije morat će se prilagođavati novim pravilima, što povećava regulatorne troškove i dodatno komplicira međunarodne transakcije.
Za investitore će posebno važno ostati pitanje stabilnosti energetskih tržišta i cijena sirovina.
Svaka nova eskalacija ekonomskog sukoba između Zapada i Rusije povećava neizvjesnost na tržištima, a ona se gotovo uvijek prelijeva na cijene energije, valutne tečajeve i investicijske odluke. Upravo zato nove sankcije Rusiji nisu samo geopolitičko pitanje nego i važan faktor koji će nastaviti oblikovati poslovno okruženje u Europi.
