Dok se posljednjih mjeseci najviše govorilo o rastu minimalne plaće i troškovima rada, jedna važna promjena u sustavu doprinosa prošla je gotovo ispod radara.
Novi obračun doprinosa u FBiH već je na snazi od 1. srpnja 2025. godine, a posebno se odnosi na radnike zaposlene do četiri sata dnevno. Promjena mijenja minimalnu osnovicu za obračun doprinosa i donosi značajno rasterećenje za dio poslodavaca.
Prema novim pravilima, doprinosi za zaposlenike koji rade četiri sata dnevno ili manje više se ne moraju obračunavati na punu minimalnu bruto plaću.
Minimalna osnovica sada iznosi 756,84 KM, umjesto dosadašnjih 1.562 KM.
Što se zapravo promijenilo?
Izmjene Zakona o doprinosima Federacije BiH redefinirale su način obračuna doprinosa za nepuno radno vrijeme, ali samo u jasno određenim slučajevima.
Prema članku 7. stavku 2. Zakona, novo pravilo vrijedi isključivo za zaposlenike koji rade do četiri sata dnevno.
U tim slučajevima osnovica za obračun doprinosa može biti niža od pune minimalne bruto plaće i ne smije biti manja od 50 posto najniže plaće u FBiH.
Kada se taj iznos preračuna iz neto u bruto osnovicu, dolazi se do iznosa od 756,84 KM.
To u praksi znači da poslodavac više nema obvezu plaćati doprinose kao da je radnik zaposlen puno radno vrijeme.
Što to znači za radnike?
Pravila o neto plaći ostaju vezana uz stvarni broj radnih sati.
Radnik zaposlen četiri sata dnevno imat će minimalnu neto plaću od 500 KM. Ako radi dva sata dnevno, minimalna neto plaća pada na 250 KM.
No u oba slučaja minimalna osnovica za doprinose ostaje ista — 756,84 KM.
Zakon pritom ne razlikuje rad od dva ili četiri sata dnevno. Granica je postavljena na maksimalno četiri sata rada kao uvjet za primjenu novog modela.
Ako zaposlenik radi više od četiri sata dnevno, ali manje od punog radnog vremena, i dalje vrijedi staro pravilo.
To znači da osnovica za obračun doprinosa ne može biti niža od pune minimalne bruto plaće od 1.562 KM.
Zašto je ova promjena važna?
Ova izmjena posebno rasterećuje situacije u kojima radnici rade kod više poslodavaca na nepuno radno vrijeme.
Prema starim pravilima, svaki poslodavac morao je obračunavati doprinose na puni minimalni bruto iznos, bez obzira na stvarni broj sati rada.
To je stvaralo nelogične situacije.
Primjerice, radnik zaposlen kod dva različita poslodavca po četiri sata dnevno praktično je generirao dvostruku minimalnu osnovicu za doprinose, kao da radi dva puna radna vremena.
Novi model pokušava uskladiti sustav s realnim radnim angažmanom zaposlenika.
Važna razlika koju mnogi pogrešno tumače
Jedna od najčešćih pogrešaka u tumačenju novih pravila odnosi se na izračun osnovice.
Ne radi se o 50 posto minimalne bruto plaće od 1.562 KM.
Zakon polazi od 50 posto najniže neto plaće u FBiH, što trenutno iznosi 500 KM. Taj se iznos zatim preračunava u bruto osnovicu od 756,84 KM.
Upravo taj bruto iznos predstavlja minimalnu osnovicu za obračun doprinosa kod rada do četiri sata dnevno.
Ako zaposlenik ostvaruje veću plaću od minimalne osnovice, doprinosi se obračunavaju na stvarni iznos plaće.
Primjerice, ako radnik zaposlen četiri sata dnevno prima 800 KM neto, doprinosi se obračunavaju na taj viši iznos.
Tržište rada ulazi u fleksibilniji model
Ova promjena pokazuje da se tržište rada u FBiH postupno pokušava prilagoditi fleksibilnijim oblicima zapošljavanja.
Nepuno radno vrijeme više nije iznimka rezervirana samo za povremene poslove. U mnogim industrijama ono postaje standardni model rada, posebno u uslužnom sektoru, IT industriji i projektnim poslovima.
Za poslodavce to znači manji trošak rada.
Za radnike veću fleksibilnost.
A za državu pokušaj prilagodbe sustava realnim promjenama na tržištu rada.
No ostaje otvoreno pitanje koliko će ovakav model dugoročno utjecati na mirovinski sustav i ukupne prihode od doprinosa u Federaciji BiH.
