Prosječna mjesečna neto plaća u Federaciji Bosne i Hercegovine u lipnju dosegnula je 1.714 KM, nastavljajući rast nakon blagog pada mjesec ranije.
U odnosu na svibanj plaća je nominalno viša za 0,9 posto, dok je realno, nakon uračunavanja kretanja cijena, porasla dva posto. Na godišnjoj razini rast je još izraženiji: prosječna neto plaća nominalno je viša 8,7 posto, a realno 4,6 posto.
To znači da plaće trenutačno rastu brže od potrošačkih cijena.
No prosjek od 1.714 KM skriva velike razlike. Zaposleni u financijama u prosjeku primaju 2.649 KM, dok je u hotelijerstvu i ugostiteljstvu prosječna plaća samo 1.139 KM.
Razlika između dva sektora iznosi čak 1.510 KM mjesečno.
Plaće ponovno iznad 1.700 KM
Lipanj je donio povratak rasta nakon nekoliko mjeseci relativno malih oscilacija.
Prosječna neto plaća u siječnju iznosila je 1.671 KM. U veljači je pala na 1.643 KM, da bi u travnju dosegnula 1.706 KM. U svibnju je ponovno blago pala na 1.698 KM, a u lipnju porasla na 1.714 KM.
Važnije od nominalnog rasta jest ono što se dogodilo s kupovnom moći.
Potrošačke cijene u lipnju pale su jedan posto u odnosu na svibanj. Upravo zato je realni mjesečni rast plaća, dva posto, bio snažniji od nominalnog. Na godišnjoj razini cijene su i dalje više, ali rast plaća od 8,7 posto ostavio je zaposlenima realno povećanje primanja od 4,6 posto.
To je osjetno povoljnija slika nego u svibnju, kada je godišnji nominalni rast plaća bio 6,8 posto, a realni tek 1,2 posto.
Financije uvjerljivo na vrhu
Najveće iznenađenje lipanjskih podataka dolazi iz financijskih djelatnosti i osiguranja.
Prosječna neto plaća u tom sektoru skočila je s 2.298 KM u svibnju na 2.649 KM u lipnju, odnosno čak 15,3 posto u samo mjesec dana.
Time su financije preuzele uvjerljivo prvo mjesto među najbolje plaćenim djelatnostima u Federaciji BiH.
Iza njih slijede informacije i komunikacije s prosječnom neto plaćom od 2.315 KM.
U proizvodnji i opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji prosjek je bio 2.282 KM, dok je u zdravstvu i socijalnoj zaštiti dosegnuo 2.278 KM.
Javna uprava, obrana i obvezno socijalno osiguranje bili su na 2.207 KM, a stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti na 1.919 KM.
Veliki mjesečni skok u financijskom sektoru ipak treba promatrati oprezno. Jednomjesečni prosjek može biti pod utjecajem strukture zaposlenih, bonusa ili drugih isplata, pa sam po sebi ne mora značiti trajno povećanje osnovnih plaća.
Na drugom kraju ljestvice – ugostiteljstvo
Dok najbolje plaćeni sektori već značajno prelaze 2.000 KM, veliki dio zaposlenih i dalje radi za iznose osjetno ispod federalnog prosjeka.
Najniža prosječna neto plaća u lipnju zabilježena je u hotelijerstvu i ugostiteljstvu: 1.139 KM.
U građevinarstvu je iznosila 1.331 KM, u trgovini 1.368 KM, a u prerađivačkoj industriji 1.400 KM.
To znači da prosječni zaposlenik u financijskom sektoru prema statističkom prosjeku prima više nego dvostruko veću plaću od zaposlenika u ugostiteljstvu.
I upravo je ta razlika možda važnija od samog novog federalnog prosjeka.
Minimalna plaća i dalje blizu najnižih sektorskih prosjeka
Najniža zakonska neto plaća u Federaciji BiH za 2026. godinu iznosi 1.027 KM, nakon što je prošle godine bila povećana sa 619 na 1.000 KM. Vlada FBiH za ovu godinu povećala ju je dodatnih 2,7 posto.
To znači da je prosječna plaća u ugostiteljstvu samo 112 KM iznad zakonskog minimuma.
Upravo zato prosječna plaća od 1.714 KM ne opisuje jednako dobro životni standard svih zaposlenih.
Razliku dodatno pokazuje odnos prema troškovima života. Prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, sindikalna potrošačka košarica u lipnju iznosila je 3.290,07 KM.
Prosječna neto plaća od 1.714 KM tako je pokrivala tek oko 52 posto vrijednosti potrošačke košarice četveročlane obitelji. Drugim riječima, iako plaće realno rastu brže od cijena, za procijenjene mjesečne troškove takvog kućanstva i dalje su potrebne gotovo dvije prosječne plaće.
Statistički rast kupovne moći zato jest pozitivan signal, ali još ne znači da su troškovi života prestali snažno opterećivati kućne budžete.
Plaće rastu, ali ne jednako
Mjesečni podaci pokazuju i koliko su kretanja neujednačena među djelatnostima.
Osim financija, gdje je rast iznosio 15,3 posto, prosječna neto plaća u zdravstvu i socijalnoj zaštiti povećana je 2,8 posto, a u građevinarstvu dva posto.
Istodobno je u umjetnosti, zabavi i rekreaciji smanjena 1,9 posto. Poslovanje nekretninama zabilježilo je pad od 1,1 posto, a ostale uslužne djelatnosti 0,8 posto.
Takve razlike pokazuju zašto jedan ukupni prosjek treba čitati s oprezom.
Prosječna plaća govori u kojem se smjeru kreće tržište rada. Ne govori nužno koliko zarađuje tipičan radnik.
Bez podatka o medijalnoj plaći teško je znati koliko zaposlenih zapravo prima više ili manje od službenog prosjeka od 1.714 KM.
Realni rast je najbolja vijest u lipanjskim podacima
Ipak, lipanjski podaci donose nešto što je posljednjih godina bilo puno važnije od samog nominalnog povećanja.
Plaće ponovno rastu brže od cijena.
Na godišnjoj razini zaposlenima je nakon inflacije ostalo 4,6 posto realnog rasta, što znači stvarno povećanje kupovne moći.
To je pozitivan signal nakon razdoblja u kojem je inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... često pojela velik dio povećanja primanja.
No istodobno se jasno vidi druga strana tržišta rada.
Prosjek raste, ali između najbolje i najslabije plaćenih djelatnosti nalazi se jaz veći od 1.500 KM mjesečno.
Zato pitanje više nije samo raste li prosječna plaća u Federaciji BiH. Sve važnije postaje tko taj rast zapravo osjeća na svojem računu.
