U 2025. godini prosječne bruto plaće u srednjoj i istočnoj Europi nastavile su rasti, ali razlike među zemljama ostaju značajne. Slovenija predvodi regiju s prosjekom od 2.536 eura, dok zemlje poput Bugarske i Slovačke bilježe znatno niže plaće. Hrvatska se s 2.016 eura smjestila u gornjem dijelu ljestvice, uz Poljsku i Češku.
Bosnia i Hercegovina: Prosječne plaće niže, ali rast je prisutan
U Bosni i Hercegovini prosječne bruto plaće i dalje su znatno niže nego u većini regije. Prema podacima WIIW Instituta, prosječna bruto plaća iznosila je oko 1.246 eura, što pokazuje jasnu razliku u odnosu na Sloveniju, Poljsku i Hrvatsku. Nominalni dohoci pokazuju umjeren rast, ali realni dohodak snažno ovisi o inflaciji i troškovima života. Najviše plaće bilježe sektori poput usluga, energetike i IT-a, dok su plaće u drugim sektorima niže. Trendovi ukazuju na postupno približavanje tržišnim standardima, ali BiH i dalje zaostaje za regijom.
Pritom se rast plaća kombinira s inflacijskim pritiscima i nedostatkom radne snage, što dodatno oblikuje tržište rada. Nominalni dohoci u većini zemalja i dalje rastu, dok se realni rast plaća postupno stabilizira. Trendovi pokazuju i kako reforme javnog sektora, dinamika zaposlenosti te geopolitička neizvjesnost utječu na kretanje dohodaka i ekonomske perspektive u regiji.
Podaci WIIW Instituta pokazuju da je prosječna bruto plaća u Hrvatskoj u prosincu 2025. iznosila 2.087 eura, a prosjek za cijelu godinu 2.016 eura.
U regiji najvišu prosječnu plaću bilježi Slovenija (2.536 eura). Slijede Poljska (2.098 eura) i Hrvatska, koja je nadmašila Češku (1.994 eura). Niže prosječne plaće bilježe Rumunjska (1.832 eura), Mađarska (1.774 eura), Slovačka (1.620 eura) i Bugarska (1.309 eura).
Minimalne plaće i usporedba među zemljama
Prema Eurostatu, minimalna bruto plaća u Hrvatskoj u drugom dijelu 2025. iznosila je 970 eura. Više minimalne plaće bilježe Slovenija (1.278 eura) i Poljska (1.100 eura), dok su niže u Bugarskoj (551 euro), Mađarskoj (727 eura), Rumunjskoj (797 eura), Slovačkoj (816 eura) i Češkoj (841 euro).
Rast nominalnih plaća, visoka zaposlenost i nedostatak radne snage ukazuju na mogući nastavak povećanja dohodaka u narednim godinama. Kako inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... postupno slabi, očekuje se i rast realnih plaća.
Tržište rada: izazovi i perspektive
Tržište rada u regiji pokazuje otpornost, ali i izazove. Nedostatak radnika povećava pregovaračku moć zaposlenika, što dodatno potiče rast plaća i može održati inflacijske pritiske. Mnoge tvrtke zadržavaju postojeće zaposlenike kako bi izbjegle troškove ponovnog zapošljavanja. To smanjuje fleksibilnost tržišta i može usporiti rast produktivnosti.
Geopolitička neizvjesnost, uključujući sukobe na Bliskom istoku, dodatno prijeti cijenama energije i transporta, što može opteretiti realni dohodak i gospodarstvo. Razlike među zemljama i sektorima velike su, pa ukupne trendove treba promatrati u kontekstu specifičnih gospodarskih uvjeta.
Što ovo znači za radnike i potrošače
Prosječne i minimalne plaće u srednjoj i istočnoj Europi rastu, ali inflacija, nedostatak radne snage i geopolitički rizici oblikuju realni dohodak. Nominalni rast plaća pomaže zaposlenicima, no produktivnost i troškovi života i dalje ostaju izazov.
