Ukupna vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine od siječnja do rujna 2025. godine, u usporedbi s istim razdobljem 2024., porasla je za 1,6 milijardi KM, odnosno 5,60 posto.
Na današnjoj prezentaciji Vanjskotrgovinske komore BiH u Sarajevu istaknuto je da je izvoz u promatranom razdoblju iznosio 12,9 milijardi KM, a uvoz 22,6 milijardi KM.
Što se tiče strukture, Bosna i Hercegovina najviše izvozi električnu energiju i izoliranu žicu, dok najviše uvozi naftu i osobne automobile.
Izvoz je zabilježio rast od 5,60 posto (686 milijuna KM), a uvoz 4,11 posto (892 milijuna KM). Rast izvoza najizraženiji je u sektorima s tradicionalnom konkurentnošću – agroindustriji i prehrambenom sektoru te metalnoj i elektroindustriji – uz povećanu vanjsku potražnju.
U izvozu najveći udio imaju metalna industrija s gotovo 44 posto te drvna industrija s 21 posto, dok u uvozu, uz ove dvije grane, značajan utjecaj imaju agro i prehrambeni sektor s udjelom od 18 posto.
Porastao vanjskotrgovinski deficit
Navodi se da je vanjskotrgovinski deficit porastao na 9,65 milijardi KM, što predstavlja povećanje od 205 milijuna KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 57,3 posto, što je povećanje od 1,43 postotna boda u odnosu na prethodnu godinu.
Vodeći trgovinski partneri BiH su: Hrvatska s udjelom od 18,38 posto, Srbija s 12,7 posto, Njemačka s 10,52 posto, Slovenija s 8,56 posto, Italija sa 7,4 posto, Austrija sa 6,46 posto i Turska s 4,07 posto.
Naglašeno je da rast izvoza ukazuje na stabilizaciju izvoznih tokova te jaču orijentaciju prema konkurentnim proizvodima. Više od dvije trećine izvoza iz BiH odlazi na tržište EU, što potvrđuje visoku razinu integracije u europski gospodarski prostor.
Predsjednik VTKBiH Ahmet Egrlić izjavio je da je rast uvoza rezultat povećane osobne potrošnje, nastavka infrastrukturnih projekata i veće potražnje za robom široke potrošnje.
Podsjetio je da i dalje postoje strukturni problemi, među kojima su ovisnost o uvozu energenata, hrane i sirovina.
Egrlić je dodao da dominacija proizvoda niže dodane vrijednosti, nedovoljna diverzifikacija tržišta i potreba za ubrzanom modernizacijom proizvodnje ostaju ključne prepreke snažnijem izvoznom iskoraku.
„Ovi strukturni izazovi zahtijevaju intenzivnija ulaganja u sektore s višom dodanom vrijednošću, digitalizaciju te podizanje tehnološke opremljenosti industrije“, poručio je Egrlić.
