Slovenija je izdala desetogodišnju državnu obveznicu vrijednu 500 milijuna dolara, uz trošak financiranja od 4,124 posto nakon valutne zamjene. Pri usporedivom izdanju 2023. godine taj je trošak iznosio 3,802 posto. Novo zaduživanje tako je skuplje za 0,322 postotna boda, premda je Slovenija u međuvremenu poboljšala kreditne rejtinge i smanjila premiju koju plaća iznad prinosa na američke državne obvezniceObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni....
Prema objavi slovenskog Ministarstva financija od 27. listopada 2026., nova obveznica izdana je uz kupon od 5,600 posto, prinosPrinos (engl. Yield) se odnosi na zaradu ostvarenu na ulagan... do dospijeća od 5,630 posto i cijenu od 99,773 posto nominalne vrijednosti. Potražnja investitora premašila je 785 milijuna dolara, odnosno bila je više od 1,57 puta veća od iznosa emisije.
Za cijeli iznos emisije provedena je valutna zamjena radi zaštite od promjena tečaja dolara prema euru. Ministarstvo financija navodi da trošak financiranja nakon te zamjene iznosi 4,124 posto. To je 1,506 postotnih bodova manje od dolarskog prinosa do dospijeća, ali se ta razlika ne može tumačiti kao ušteda u odnosu na izravno zaduživanje u eurima bez usporedive cijene takvog financiranja.
Niža premija na američke obveznice, ali viši trošak
U rujnu 2023. Slovenija je na dolarskom tržištu prikupila milijardu dolara izdavanjem desetogodišnje obveznice. Prema tadašnjem priopćenju Ministarstva financija, prinos do dospijeća iznosio je 5,086 posto, a trošak nakon valutne zamjene 3,802 posto.
Prinos do dospijeća nove emisije viši je za 0,544 postotna boda. Istodobno je premija iznad referentne desetogodišnje američke državne obveznice smanjena s 80 na 65 baznih bodova.
U međuvremenu su poboljšani i slovenski kreditni rejtinzi. Slovenija je 2023. kod agencije S&P imala rejting AA−, a danas ima AA. Moody’s je u istom razdoblju poboljšao ocjenu s A3 na A2, a Fitch s A na A+. Aktualne ocjene potvrđuje i slovensko Ministarstvo financija u evidenciji kreditnih rejtinga.
Unatoč višim kreditnim ocjenama i manjoj premiji prema američkoj referentnoj obveznici, prinos do dospijeća nove emisije viši je nego 2023., a povećan je i trošak nakon valutne zamjene. Kreditna premija samo je jedan dio cijene zaduživanja; na konačan trošak utječu i tržišne kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... te uvjeti valutne zamjene.
Zašto se Slovenija zadužuje u dolarima?
Euro je slovenska valuta, a najveći dio državnog duga izdan je upravo u eurima. Prema službenim podacima Ministarstva financija o upravljanju državnim dugom, na dan 30. rujna 2026. udio duga državnog proračuna denominiranog u eurima iznosio je 95,4 posto, dok je na američki dolar otpadalo 2,2 posto.
Dolarske obveznice Sloveniji omogućuju pristup međunarodnim institucionalnim investitorima i dodatnom izvoru financiranja. Ministarstvo financija američki dolar smatra strateškom valutom, a povremene emisije na tom tržištu dijelom dugoročne strategije zaduživanja. Valutnim zamjenama država pritom nastoji zaštititi svoje obveze od promjena tečaja dolara prema euru.
Prema Ministarstvu financija, 65 posto raspodjele nove emisije pripalo je investitorima iz kontinentalne Europe, 15 posto iz Azije i Bliskog istoka, 12 posto iz Ujedinjenog Kraljevstva te osam posto iz Sjeverne Amerike. Među institucionalnim ulagateljima 27 posto činile su središnje banke i službene institucije.
Potražnja je tijekom prodaje premašila 825 milijuna dolara, a pri određivanju konačnog iznosa emisije bila je veća od 785 milijuna dolara. U potonjem iznosu bilo je uključeno 195 milijuna dolara narudžbi banaka organizatora. Konačna premija od 65 baznih bodova ostala je na početno naznačenoj razini, pa objavljeni podaci ne pokazuju da je potražnja tijekom prodaje omogućila dodatno snižavanje premije.
Starije obveznice dospijevaju, a novo financiranje je skuplje
Banka Slovenije u listopadskom pregledu makroekonomskih kretanja navodi da je implicitna kamatna stopa na dug opće države porasla s 1,9 posto krajem 2025. na 2,0 posto sredinom 2026. Trošak nove dolarske obveznice nakon valutne zamjene iznosi 4,124 posto. Riječ je o različitim pokazateljima, ali njihova usporedba pokazuje koliko se uvjeti novog financiranja razlikuju od prosječnog troška postojećeg duga.
Slovenija još otplaćuje obveznice izdane u razdoblju nižih kamataKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ..., a dio njih nosi kupone od približno jedan posto. Kako te obveze dospijevaju, država mora osiguravati sredstva za njihovu otplatu ili ih refinancirati prema tadašnjim tržišnim uvjetima.
Banka Slovenije procjenjuje da će do 2031. godišnje dospijevati prosječno oko tri milijarde eura glavnice obveznica. Prema njezinu ilustrativnom izračunu, refinanciranje tih obveza po kamatnoj stopi od četiri posto povećavalo bi rashode za kamate za približno 0,1 posto BDP-a godišnje. Na konačan iznos utjecat će i novo zaduživanje radi financiranja budućih proračunskih deficita.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
