Slovensko gospodarstvo snažno je ubrzalo u drugom tromjesečju. BDP Slovenije realno je porastao za 5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, nakon revidiranog rasta od 3,2 posto u prva tri mjeseca.
Riječ je o najvećem međugodišnjem gospodarskom rastu od prvog tromjesečja 2022., potvrdio je Martin Bajželj iz Statističkog ureda Republike Slovenije.
Još je važnija slika prvih šest mjeseci. Slovenski BDP u prvoj polovici godine realno je porastao za 4,1 posto, što je osjetno iznad dosadašnjih prognoza domaćih i međunarodnih institucija za rast tijekom cijele godine.
Prema sezonski prilagođenim podacima, gospodarstvo je u odnosu na prethodno tromjesečje poraslo za 1,8 posto. To je najveći tromjesečni rast od trećeg tromjesečja 2021.
Investicije i potrošnja povukle rast
Iza snažnog rezultata ne stoji samo jedan sektor.
Domaća potrošnja povećana je za 5,9 posto, dok su izdaci kućanstava porasli 3,4 posto. Posebno se ističe potrošnja na trajna dobra, koja je skočila 10,1 posto.
Još snažniji impuls stigao je od investicija.
Bruto investicije u fiksni kapital povećane su za 13,2 posto, jednako kao u prvom tromjesečju. Ulaganja u zgrade i druge građevinske objekte porasla su čak 19 posto, dok su ulaganja u opremu i strojeve povećana 10,1 posto.
Takva dinamika dobro objašnjava zašto je građevinarstvo postalo jedan od glavnih motora slovenskog gospodarstva.
Dodana vrijednost tog sektora porasla je 15,9 posto na godišnjoj razini. Vrijednost izvedenih građevinskih radova tijekom prvih šest mjeseci bila je čak 23,6 posto veća nego godinu ranije.
Najviše su rasli radovi na inženjerskim objektima, za 30,6 posto.
Oporavlja se i industrija
Dobra vijest za Sloveniju jest što rast više nije koncentriran samo na građevinarstvo.
Dodana vrijednost u trgovini, prometu i ugostiteljstvu povećana je za 5,2 posto, što je najbolji rezultat tog segmenta u posljednje četiri godine.
Prerađivačka industrija porasla je 4,3 posto, najviše u posljednjih godinu i pol.
To je posebno važno za malo i izrazito izvozno orijentirano gospodarstvo poput slovenskog.
Izvoz roba i usluga u drugom tromjesečju povećan je 6,4 posto. Istodobno je uvoz rastao još brže, za 7,6 posto. Zbog toga je vanjskotrgovinska bilanca gospodarskom rastu oduzela 0,5 postotnih bodova.
Drugim riječima, glavni poticaj ovoga puta stigao je iz domaćeg gospodarstva.
Slovenija zasad raste brže od prognoza
Pozitivna kretanja vidljiva su i na tržištu rada. U drugom tromjesečju bilo je zaposleno 1,101 milijun ljudi, 0,3 posto više nego godinu ranije.
Najviše novih radnih mjesta otvoreno je u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima te javnim uslugama, uključujući obrazovanje i zdravstvo.
Rezultat prvog polugodišta posebno je zanimljiv kada se usporedi s očekivanjima za cijelu godinu. Prognoze za Sloveniju uglavnom su računale na rast oko dva posto.
Ostvari li gospodarstvo u drugoj polovici godine makar dio sadašnjeg zamaha, te će projekcije morati biti ponovno razmotrene.
Ipak, rast od 5 posto u jednom tromjesečju ne znači automatski da će se takav tempo nastaviti. Brži rast uvoza već pokazuje jedan od mogućih utega, dok će izvozno orijentirana Slovenija i dalje snažno ovisiti o potražnji svojih najvećih europskih trgovinskih partnera.
Za sada je, međutim, poruka podataka jasna: slovensko gospodarstvo u 2026. raste znatno brže nego što se očekivalo, a rast više ne počiva samo na jednom sektoru.
