Solarna energija posljednjih je mjeseci Europi donijela mnogo više od ekološke koristi. U trenutku kada rast cijena nafte i plina ponovno potresa globalna tržišta, upravo su obnovljivi izvori energije ublažili dio ekonomskog udara na europske građane i gospodarstvo.
Nova analiza udruge SolarPower Europe pokazuje da je Europa od početka bliskoistočne krize zahvaljujući solarnim kapacitetima uštedjela 12,8 milijardi eura. To je prosječno 136 milijuna eura dnevno.
To je podatak koji pokazuje da ulaganja u obnovljive izvore energije više nisu samo pitanje klimatske politike nego i ekonomske otpornosti.
Obnovljivi izvori više nisu samo alat klimatske politike. Postaju pitanje konkurentnosti, energetske sigurnosti i gospodarske otpornosti.
Solarna energija ublažava posljedice rasta cijena fosilnih goriva
Sukob na Bliskom istoku ponovno je pokazao koliko je globalno gospodarstvo i dalje osjetljivo na tržište fosilnih goriva.
Krajem prošlog tjedna cijena barela nafte bila je oko 20 eura viša nego prije američko-izraelskog napada na Iran. Dosegnula je približno 81 euro odnosno 95 dolara po barelu.
Istodobno su snažno porasle i cijene prirodnog plina na europskom tržištu.
U određenim trenucima tijekom ožujka plin je bilježio rast cijena od gotovo 50 posto.
Da Europa danas nema razvijene kapacitete za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, posljedice za kućanstva i gospodarstvo bile bi znatno veće.
Obnovljivi izvori postaju ekonomska zaštita
Kako prenosi Euronews, glavna izvršna direktorica SolarPower Europe Walburga Hemetsberger istaknula je da aktualna kriza potvrđuje važnost bržeg razvoja solarne energije i sustava za pohranu energije.
“Građani Europe se okreću sunčevoj energiji u ovom trenutku krize.”
Prema njezinim riječima, posljednjih stotinu dana pokazalo je koliko fleksibilni energetski sustavi mogu povećati koristi od proizvodnje energije iz obnovljivih izvora.
Takav pristup ne donosi samo niže račune za građane.
On istodobno jača energetsku neovisnost Europe i smanjuje izloženost geopolitičkim krizama.
Hemetsberger smatra da upravo sada Europska unija ima priliku dodatno ubrzati ulaganja u pohranu energije i druge tehnologije koje povećavaju učinkovitost obnovljivih izvora.
Španjolska pokazuje kako izgleda energetska transformacija
Među europskim zemljama posebno se ističe Španjolska.
Od 2019. godine ta je zemlja više nego udvostručila svoje kapacitete za proizvodnju energije iz Sunca i vjetra te je u energetski sustav dodala više od 40 gigavata novih kapaciteta.
Za usporedbu, elektrana snage jednog gigavata može tijekom godine osigurati električnu energiju za približno 876 tisuća kućanstava.
Rezultati su vidljivi.
Prema podacima think-tanka Ember, rast obnovljivih izvora smanjio je utjecaj skupih fosilnih goriva na proizvodnju električne energije u Španjolskoj za 75 posto.
To znači da su građani i kompanije manje izloženi naglim promjenama cijena na svjetskim energetskim tržištima.
Europa prvi put proizvodi više zelene nego fosilne energije
Jedan od najvažnijih energetskih trenutaka u povijesti Europske unije dogodio se prošle godine.
Po prvi put su Sunce i vjetar proizveli više električne energije nego sva fosilna goriva zajedno.
Na ova dva obnovljiva izvora otpalo je 30 posto ukupne proizvodnje električne energije u Europskoj uniji, dok je udio fosilnih goriva pao na 29 posto.
To nije samo simbolična promjena.
Na europskom tržištu upravo najskuplji izvor energije određuje veleprodajnu cijenu električne energije.
Kako raste udio obnovljivih izvora, smanjuje se utjecaj plina i ugljena na formiranje cijena.
Posljedica su stabilnije cijene i manji rizik od energetskih šokova.
Rekordna proizvodnja energije vjetra pokazuje novi smjer europskog tržišta
Slični trendovi vidljivi su i izvan Europske unije.
U Ujedinjenom Kraljevstvu proizvodnja električne energije iz vjetra 26. ožujka dosegnula je rekordnih 23.880 megavata.
To je bilo dovoljno za opskrbu više od 23 milijuna kućanstava, odnosno više od polovice svih kućanstava u zemlji.
Istoga dana udio plina u proizvodnji električne energije pao je na samo 2,3 posto.
Takvi podaci pokazuju koliko brzo obnovljivi izvori mijenjaju europski energetski krajolik.
Obnovljivi izvori mijenjaju energetsku kartu Europe
Dok zemlje poput Španjolske, Danske i Portugala ubrzano povećavaju kapacitete za proizvodnju energije iz Sunca i vjetra, sve veći broj europskih država bilježi rast udjela obnovljivih izvora u ukupnoj proizvodnji električne energije.
Austrija, Švedska i Danska predvode Europu po udjelu obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije. Istodobno, sve veći broj zemalja smanjuje ovisnost o plinu i ugljenu zahvaljujući solarnim, vjetroelektranama i hidroenergetskim kapacitetima.
Prema podacima za 2024. godinu, obnovljivi izvori u pojedinim europskim zemljama sudjelovali su s više od polovice ukupne proizvodnje električne energije, što potvrđuje da energetska tranzicija više nije dugoročni plan nego stvarnost.
Istodobno, stručnjaci upozoravaju da će budući uspjeh europske energetske transformacije ovisiti prije svega o novim ulaganjima u solarnu energiju, energiju vjetra i sustave za pohranu energije, koji predstavljaju najbrže rastuće segmente tržišta obnovljivih izvora.
Solarna energija postaje pitanje ekonomije, a ne ekologije
Energetske krize posljednjih godina promijenile su način na koji Europa promatra obnovljive izvore energije.
Rasprava se više ne vodi samo o smanjenju emisija ugljikova dioksida.
Sve više govori se o troškovima, sigurnosti opskrbe i konkurentnosti gospodarstva.
Solarna energija koja je Europi donijela 12,8 milijardi eura ušteda tijekom samo nekoliko mjeseci pokazuje da zelena tranzicija više nije isključivo ekološki projekt.
Ona postaje jedan od najvažnijih gospodarskih i sigurnosnih projekata Europe.
U svijetu obilježenom geopolitičkim sukobima, nestabilnim tržištima energije i rastućim troškovima života, upravo bi ulaganja u obnovljive izvore mogla postati jedan od ključnih temelja europske gospodarske otpornosti u desetljeću koje dolazi.
