InflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... nije bila glavna tema ovogodišnjeg okupljanja najutjecajnijih svjetskih središnjih bankara u portugalskoj Sintri. Nisu to bile ni kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji.... Najviše pozornosti privukla je umjetna inteligencija i pitanje može li postati novi izvor financijske nestabilnosti. Time je AI prvi put iz tehnološke sfere preselio u samo središte rasprava o globalnoj monetarnoj politici, izvijestio je Reuters.
Takav zaokret mnogo govori o tome kako se promijenio pogled regulatora. Donedavno se umjetna inteligencija promatrala kao alat za povećanje produktivnosti i ubrzanje gospodarskog rasta. Danas je sve više vide kao tehnologiju koja može promijeniti način funkcioniranja tržišta kapitala, bankarskog sustava i tržišta rada.
Više nije pitanje hoće li AI promijeniti gospodarstvo
Na forumu Europske središnje banke gotovo nitko nije dovodio u pitanje da će umjetna inteligencija povećati produktivnost. Dvojbe su se odnosile na nešto drugo – hoće li gospodarstvo i financijski sustav uspjeti pratiti brzinu tih promjena.
Torsten Slok iz investicijske kuće Apollo Global Management sažeo je raspravu jednom rečenicom koja se često citirala tijekom skupa. Ako umjetna inteligencija premaši očekivanja, mogla bi uzrokovati velike poremećaje na tržištu rada i financijskim tržištima. Ako ih ne ispuni, golema ulaganja mogla bi završiti razočaranjem investitora i snažnim korekcijama vrijednosti imovine, prenosi Reuters.
Drugim riječima, oba scenarija nose rizik za financijsku stabilnost.
AI ulaganja ulaze u razmjere kakve tržište rijetko pamti
Razlog zabrinutosti nije samo tehnologija nego i kapital koji se slijeva u njezin razvoj.
Banka za međunarodna poravnanja (BIS) upozorava da sadašnji investicijski ciklus sve više podsjeća na razdoblja velikih tržišnih euforija iz prošlosti. Očekivanja o rastu produktivnosti i budućim prihodima rastu mnogo brže od stvarnih rezultata, što povećava mogućnost stvaranja investicijskog balona.
Procjene pokazuju da bi pet najvećih svjetskih tehnoloških kompanija samo tijekom 2025. i 2026. godine moglo uložiti više od bilijun američkih dolara u podatkovne centre, čipove i infrastrukturu potrebnu za razvoj umjetne inteligencije.
Takva ulaganja već sada podupiru gospodarski rast, ali istodobno povećavaju očekivanja koja će jednog dana morati biti opravdana konkretnim financijskim rezultatima.
Središnje banke ne strahuju samo od burze
Umjetna inteligencija mogla bi promijeniti i način na koji banke procjenjuju klijente, odobravaju kredite i upravljaju rizicima.
Napredni modeli mogu preciznije analizirati poslovanje kompanija i omogućiti financiranje poduzetnicima koji danas teško dolaze do kapitala. No istodobno nastaje novi problem. Što ako ni banka ni regulator više ne mogu objasniti kako je algoritam donio određenu odluku?
Za nadzorna tijela upravo je to jedno od najvećih otvorenih pitanja. Što su modeli složeniji, to je teže procijeniti jesu li njihove odluke objektivne, zakonite i otporne na manipulaciju.
Uz to raste i zabrinutost zbog kibernetičkih prijetnji. Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorava da umjetna inteligencija smanjuje troškove sofisticiranih cyber napada, zbog čega bi financijske institucije u budućnosti mogle biti izloženije sigurnosnim rizicima nego ikada prije.
Tržište je možda već otišlo korak ispred stvarnosti
Još jedan paradoks privukao je pozornost ekonomista.
Dok investitori ulažu stotine milijardi dolara u umjetnu inteligenciju, Europska središnja banka procjenjuje da samo oko sedam posto kompanija u europodručju danas intenzivno koristi AI u svakodnevnom poslovanju.
To znači da tržišta već vrednuju buduće koristi koje se u velikom dijelu gospodarstva još nisu materijalizirale.
Takav raskorak ne znači da će AI balon nužno puknuti. Međutim, povećava osjetljivost tržišta na svaku vijest koja bi mogla promijeniti očekivanja o budućem rastu prihoda najvećih tehnoloških kompanija.
BiH ima priliku učiti na iskustvu drugih
Za Bosnu i Hercegovinu ova rasprava nosi drukčiju poruku.
AI još nije duboko integriran u domaći financijski sustav, što znači da regulatorna tijela nisu pod pritiskom kakav imaju njihove kolege u Europskoj uniji ili Sjedinjenim Američkim Državama. Upravo zato postoji prilika da se pravila oblikuju prije nego što umjetna inteligencija postane sastavni dio kreditiranja, upravljanja rizicima i financijskih usluga.
To se nadovezuje na širu modernizaciju financijskog sektora u BiH, uključujući digitalizaciju bankarskih usluga i pripreme za dublju integraciju s europskim platnim sustavima. Iskustva razvijenih tržišta mogu pomoći da domaći regulatorni okvir bude spremniji za tehnologiju koja će se tek snažnije širiti.
Najveći izazov tek dolazi
Poruka iz Sintre nije da će umjetna inteligencija izazvati novu financijsku krizu. Takav zaključak bio bi pretjeran.
Prava poruka jest da AI više nije isključivo tehnološka tema. Postao je makroekonomsko pitanje. Od njega će sve više ovisiti produktivnost, vrijednost kompanija, stabilnost financijskih tržišta, bankarski nadzor pa čak i odluke središnjih banaka.
Za kompanije to znači da umjetna inteligencija više nije samo prilika za povećanje učinkovitosti. Postaje dio upravljanja rizicima. Za investitore znači da će uz rast prihoda sve važniji postajati regulatorni rizik. A za središnje banke počinje razdoblje u kojem će morati nadzirati tehnologiju čije posljedice još nitko ne može potpuno predvidjeti.
