Banke eurozone u trećem tromjesečju 2026. prijavile su najnepovoljnije uvjete pristupa depozitnom financiranju od 2011. godine, otkako Europska središnja banka (ECB) prati taj pokazatelj. Pogoršanje je zabilježeno kod neto 9 posto banaka obuhvaćenih istraživanjem. Istodobno su depoziti nefinancijskih poduzeća u rujnu rasli 5,3 posto na godišnjoj razini.
Pogoršanje pristupa financiranju nije pratilo smanjenje depozita poduzeća, a posljednji dostupni podaci o depozitnim kamatamaKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ... ne pokazuju njihovo opće povećanje.
Prema ECB-ovu istraživanju kreditiranja za treće tromjesečje, objavljenom 27. listopada, prethodna najviša vrijednost pokazatelja iznosila je 7 posto, u trećem tromjesečju 2023. ECB sadašnje pogoršanje ipak ocjenjuje umjerenim.
Pokazatelj od 9 posto predstavlja razliku između udjela banaka koje prijavljuju pogoršanje i onih koje prijavljuju poboljšanje pristupa financiranju. Ne označava pad ukupnog iznosa depozita.
Depoziti poduzeća nastavljaju rasti
Prema monetarnoj statistici ECB-a za rujan 2026., godišnja stopa rasta depozita nefinancijskih poduzeća povećana je s 4,7 posto u kolovozu na 5,3 posto u rujnu. Depoziti stanovništva također su rasli, ali je njihova godišnja stopa blago usporila, s 2,4 na 2,3 posto.
Monetarna statistika prati kretanje depozita, dok ECB-ovo istraživanje kreditiranja bilježi procjene banaka o dostupnosti izvora financiranja. Anketna kategorija maloprodajnog financiranja obuhvaća depozite poduzeća i stanovništva različitih ročnosti te druge povezane instrumente. Zato se njezin rezultat ne može izravno uspoređivati samo s depozitima nefinancijskih poduzeća.
Banke su prijavile i nepovoljniji pristup financiranju putem dužničkih vrijednosnih papira i novčanog tržišta, dok su uvjeti sekuritizacije ostali uglavnom nepromijenjeni.
Koliko banke plaćaju za depozite?
Posljednji dostupni mjesečni podaci o depozitnim kamatama, koji se odnose na kolovoz, pokazuju različita kretanja prema vrsti depozita.
Prema ECB-ovoj statistici bankarskih kamatnih stopa, kompozitna kamata na nove oročene depozite poduzeća iznosila je 2,25 posto, nakon 2,26 posto u srpnju. Kod stanovništva je porasla s 2,14 na 2,18 posto.
Kamate na depozite po viđenju ostale su znatno niže, na 0,61 posto za poduzeća i 0,29 posto za stanovništvo.
Kolovoške kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... ne daju dovoljno podataka za zaključak o ukupnom trošku depozitnog financiranja tijekom trećeg tromjesečja.
Potražnja kompanija za kreditima ponovno pada
Dok depoziti rastu, potražnja kompanija za kreditima slabi. Neto pokazatelj potražnje u drugom tromjesečju iznosio je pozitivnih 3 posto, a u trećem je pao na minus 6 posto. Banke su prethodno očekivale rast od 4 posto.
Ostvareni rezultat tako je deset postotnih bodova ispod očekivanja. Riječ je o neto anketnom pokazatelju promjene potražnje, a ne o postotnom smanjenju ukupnog iznosa poslovnih kredita.
Prema ECB-ovu istraživanju, potražnja je oslabila kod malih i srednjih poduzeća, uz neto pokazatelj od minus 8 posto, dok je kod velikih kompanija ostala gotovo nepromijenjena, na minus 1 posto.
Kod dugoročnih kredita neto pokazatelj potražnje iznosio je minus 9 posto, a kod kratkoročnih pozitivnih 2 posto.
ECB kao glavni razlog slabije potražnje navodi opću razinu kamatnih stopa. Manje potrebe za financiranjem ulaganja, osobito kod malih i srednjih poduzeća, te korištenje alternativnih izvora financiranja dodatno su pridonijeli padu. Nasuprot tome, potrebe za zalihama i obrtnim kapitalom pozitivno su djelovale na kreditnu potražnju.
Financa.ba je u rujanskoj analizi kreditiranja kompanija u europodručju već obradila pooštravanje bankarskih kriterija uz tadašnji rast potražnje. Novo istraživanje pokazuje promjenu: kriteriji su dodatno pooštreni, a potražnja je prešla u negativno područje.
Stroži kriteriji i veći udio odbijenih zahtjeva
Neto pooštravanje kreditnih standarda za kompanije povećano je sa 7 posto u drugom na 9 posto u trećem tromjesečju.
Kod malih i srednjih poduzeća pokazatelj je dosegnuo 11 posto, a kod velikih kompanija 8 posto. ECB kao glavne razloge navodi povećanu percepciju rizika i smanjenu spremnost banaka na njegovo preuzimanje.
Banke su prijavile i povećanje udjela odbijenih kreditnih zahtjeva. Neto pokazatelj iznosio je 5 posto za poslovne i stambene kredite te 10 posto za potrošačke kredite. Ti postoci ne predstavljaju stvarnu stopu odbijanja svih zahtjeva, nego neto udio banaka koje prijavljuju njezino povećanje.
Pooštravanje je obuhvatilo i ugovorne uvjete kreditiranja, ponajprije zbog viših kamatnih stopa na kredite.
Ipak, pogoršanje pristupa depozitnom financiranju ne može se izdvojiti kao glavni uzrok strožih kreditnih standarda. Prema odgovorima banaka, troškovi financiranja i bilančna ograničenja imali su uglavnom neutralan utjecaj na kriterije odobravanja kredita, iako su umjereno pridonijeli pooštravanju ugovornih uvjeta.
Više kamatne stope smanjuju interes kompanija za novim zaduživanjem, dok stroži kriteriji banaka otežavaju odobravanje dijela kreditnih zahtjeva.
Zašto pojedine banke povećavaju kreditiranje dok potražnja slabi?
Slabija potražnja na razini eurozone ne znači da se kreditni portfelji svih banaka smanjuju.
Kako je Financa.ba analizirala u članku Europske banke povećavaju kredite, ali milijarde eura vraćaju dioničarima, ING, Deutsche Bank i Santander izvijestili su o rastu kreditiranja, uz nastavak isplata dividendi i otkupa vlastitih dionica.
Rast kreditnog portfelja pojedine banke pokazuje promjenu stanja kredita tijekom određenog razdoblja, dok ECB-ovo istraživanje prati promjenu potražnje koju banke prijavljuju tijekom tromjesečja.
Na razini eurozone godišnja stopa rasta prilagođenih kredita nefinancijskim poduzećima u rujnu je ostala na 4,2 posto. Stanje kreditiranja tako je nastavilo rasti na godišnjoj razini, premda su banke tijekom trećeg tromjesečja prijavljivale slabiju potražnju.
Što banke očekuju do kraja godine?
Za četvrto tromjesečje banke očekuju nastavak pooštravanja kreditnih standarda za kompanije i dodatno pogoršanje pristupa glavnim izvorima financiranja.
Kod depozitnih i drugih maloprodajnih izvora očekivani neto pokazatelj pogoršanja iznosi 6 posto, nakon 9 posto u trećem tromjesečju. To znači da banke očekuju nastavak nepovoljnih uvjeta, ali uz manji neto udio prijavljenog pogoršanja.
Izraženije pogoršanje očekuju kod financiranja dužničkim vrijednosnim papirima, gdje bi pokazatelj mogao porasti sa 6 na 11 posto.
Prema detaljnim rezultatima ECB-ova istraživanja, banke također očekuju da će pokazatelji kvalitete kreditnih portfelja dodatno pridonositi pooštravanju kriterija za poslovne i potrošačke kredite.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
