Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto ranije je rekao da je nulti prioritet osigurati širokopojasni internet u svim školama u BiH. Te obećao da će uskoro sve škole u BiH imati internet.
No, umrežavanje škola i uvođenje širokopojasnog interneta zahtijeva puno vremena, ali i mnogo novca. Prema podacima UNICEF-a, tijekom 2024. godine planira se uvođenje internetskog mjerenja u stvarnom vremenu u sve školske objekte. Što će omogućiti prepoznavanje lokacija na kojima je potrebna intervencija.
Ranije su Ministarstvo prometa i komunikacija BiH, Regulatorna agencija za komunikacije BiH. Te kompanije BH Telecom, Eronet, Mtel i Telemach dogovorili poziv na akciju tijekom Digitalnog samita Zapadnog Balkana 2023. Nakon toga, UNCEF u Bosni i Hercegovini je započeo s pripremom niza aktivnosti usmjerenih na podršku obrazovnim i komunikacijskim vlastima u jačanju ekosustava za obrazovanje za 21. stoljeće.
Krajem 2023. godine UNICEF u Bosni i Hercegovini predstavio je rezultate studije izvodljivosti izgradnje internetske infrastrukture za školske ustanove koje nemaju pristup internetu.
Rezultati mapiranja internetske povezanosti osnovnih, srednjih, središnjih i područnih škola prikazani su na globalnoj karti inicijative Giga. Zajedničke inicijative UNICEF-a i Međunarodne komunikacijske unije, čiji je cilj sve škole povezati na internet do 2030. godine.
Rezultati UNCEF-a
Rezultati UNCEF-a pokazuju da je potrebna investicija od 9,2 milijuna konvertibilnih maraka, koja bi imala peterostruko veći socioekonomski povrat, u roku od dvije godine. U tom smislu UNICEF će nastaviti pružati potporu multisektorskim platformama usmjerenim na zajedničko ulaganje na području jačanja ovog ekosustava.
Iz UNICEF-a su poručili da važnost sigurne i kvalitetne internetske veze, osim na obrazovanje u 21. stoljeću, ima važan utjecaj i na širi socio-ekonomski razvoj. Najnoviji podaci pokazuju da povećanje internetske povezanosti škola od 10 posto povećava BDP po glavi stanovnika za 1,1 posto.
Od više od 500 škola u BiH koje nemaju pristup internetu, više od 99 posto su područne škole, u sredinama koje su često višestruko izolirane. Škole su središte zajednica i života u njima, a povezivanje škola s internetom znači i povezivanje zajednica, jačanje komunikacije, razmjene i otvaranje prilika za poslovanje u tehnološki podržanim industrijama.
Pristup sigurnom i kvalitetnom internetu u školama znači mogućnost izbora, pristup informacijama potrebnim za razvoj i obrazovanje u 21. stoljeću
Rezultati najnovijeg istraživanja PISA, objavljeni krajem 2023., daju snažan argument za integraciju tehnologija u proces učenja. Učenici koji su u školi provodili do jedan sat dnevno na digitalnim uređajima za učenje dobili su 14 bodova više iz matematike nego učenici koji nisu provodili vrijeme na svojim uređajima. Čak i nakon uzimanja u obzir socio-ekonomskog profila učenika i škola. Ovaj pozitivan odnos uočen je u više od polovice (45 zemalja i gospodarstava) svih sustava s dostupnim podacima.
Bosna i Hercegovina nije sudjelovala u istraživanju PISA 2022. No, podaci iz Mapiranje ICT resursa osnovnih i srednjih škola u Bosni i Hercegovini, koje je proveo UNICEF, pokazuju da omjer dostupnih digitalnih uređaja po učeniku nije optimalan za učenje u 21. stoljeću.
U BiH prosječno 19,9 učenika dijeli jedno računalo. Kanton Sarajevo ima najveći broj uređaja po učeniku. Dok studenti u Tuzlanskom kantonu imaju najmanje uređaja na raspolaganju.
UNICEF procjenjuje da osnovnim i srednjim školama u BiH nedostaje više od 344.690 računala. Koja zadovoljavaju preporučene ICT standarde za obrazovne ustanove, što je investicija od 247 milijuna dolara.
U proteklom periodu UNCEF je donirao informatičku opremu za više od 200 osnovnih i srednjih škola u Bosni i Hercegovini. Ministarstvo obrazovanja Kantona Sarajevo nedavno je izvršilo veliku nabavku i popravku postojećih računara.
Iz Kabineta ministra obrazovanja KS za Klix.ba kažu da su prije posljednje velike nabavke škole u Kantonu Sarajevo imale računare u kabinetima informatike. Međutim, značajan broj tih računara je bio zastario. Odnosno postao neupotrebljiv. Iz tog je razloga u 2022. i 2023. godini realizirana nabava 2.050 novih računala, a nadograđeno je 1.700 računala. U prosjeku je svaka škola dobila 35 visokokvalitetnih računala.
Stoga su prije samog uvođenja širokopojasnog interneta u sve škole u Bosni i Hercegovini potrebna velika ulaganja kako bi se svakoj školi osigurao potreban broj računala putem kojih će se koristiti internet.
