Inžinjer Seymour Cray, 1964. godine, dizajnirao je CDC 6600 računar – deset puta brži od bilo kojeg drugog računara tog vremena. Time je otvorio novo poglavlje tehnologije koje su počeli slijediti drugi. Superračunari su postali ključni alat ne samo za znanost, nego i za tehnologiju i sigurnost, koristeći se u raznim područjima – od prognoza klimatskih promjena do razvoja vakcina.
U Bosni i Hercegovini, međutim, nije postojala ni inicijativa za stvaranje institucionalnih kapaciteta za ovakav poduhvat. Ulaganja u istraživačku infrastrukturu bila su minimalna.
No, od ove godine, to se počinje mijenjati. Vlada Kantona Sarajevo, na prijedlog Ministarstva za nauku, visoko obrazovanje i mlade KS, dala je suglasnost Univerzitetu u Sarajevu (UNSA) za uspostavljanje i izgradnju Univerzitetskog znanstveno-istraživačkog High-Performance Computing (HPC) sustava, poznatog kao “superračunar”. Za realizaciju projekta već je imenovana radna skupina.
Što je HPC i čemu služi?
High-Performance Computing (HPC) sustav osmišljen je za rješavanje složenih problema u različitim disciplinama te obradu podataka velikom brzinom i kapacitetom. U praksi, dok bi neka radnja na običnom računaru mogla trajati nekoliko dana, HPC sustav omogućava da tisuće računara istovremeno obavljaju zadatke, čime je cijeli proces završen u nekoliko minuta.
Njegova primjena ključna je u mnogim područjima: znanstvenim istraživanjima, vremenskim prognozama, računarskoj biologiji, razvoju umjetne inteligencije, biomedicinskim simulacijama, financijskom modeliranju, istraživanju genoma, inženjeringu i naprednim analizama podataka, te mnogim drugim područjima.
HPC se smatra temeljem za ozbiljan znanstveni i tehnološki napredak, piše Forbes. Zemlje koje ne ulažu u HPC infrastrukturu ostaju ovisne od tuđih istraživanja, gubeći sposobnost za inovacije.
Svjetski lideri u superračunarima
Trenutno dva najmoćnija superračunara u svijetu, prema Top500 listi iz 2024. godine, su Frontier u SAD-u, najbrži superračunar na svijetu, koji se koristi za AI, energetiku i klimatske modele, te Lumi u Finskoj. Za oba HPE – Hewlett Packard Enterprise je glavni dobavljač infrastrukture.
Sarajevski IT sektor također će igrati ključnu ulogu u implementaciji i dugoročnoj upotrebi superračunara. Tehnološke kompanije iz Kantona Sarajevo bit će uključene u projekt kako bi osigurale da računski kapaciteti budu iskorišteni za akademska istraživanja, ali i za industrijske potrebe, čime će se uspostaviti snažna poveznica između javnog i privatnog sektora.
Suradnja sa Sveučilištem u Mariboru
Kapaciteti HPC sustava bit će dostupni i kolegama s drugih sveučilišta u BiH, čime će UNSA postati centar istraživačkih aktivnosti u zemlji. Ciljevi projekta su ojačati znanstveno-istraživačke kapacitete Univerziteta i promovirati razvoj inovacijskog ekosustava u Kantonu Sarajevo.
UNSA realizira ovaj projekt u suradnji s Univerzitetom u Mariboru, temeljenom na potpisanom Memorandumu o razumijevanju. Za pokretanje prvih faza projekta osigurana su inicijalna sredstva iz vlastitih prihoda UNSA, dok se okvirni trošak uspostave i izgradnje prvog Univerzitetskog HPC sustava u BiH procjenjuje na oko pet milijuna eura.
