Prinos na 30-godišnje američke državne obvezniceObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni... dosegnuo je najvišu razinu od 2007. godine. Washington je odgovorio neuobičajenim potezom koji je zasad smirio tržište, ali nije uklonio problem zbog kojeg su investitori počeli tražiti sve veću cijenu za financiranje američkog duga.
Prinos na 30-godišnje američke obveznice početkom tjedna popeo se na 5,337 posto, najviše u posljednjih 19 godina. Rast je bio dovoljno snažan da reagira američko Ministarstvo financija.
Treasury je objavio da će udvostručiti određene operacije otkupa dugoročnih državnih obveznica. Umjesto dvije milijarde, otkupljivat će najmanje četiri milijarde dolara po operaciji za vrijednosne papire s dospijećem između 10 i 30 godina.
Tržište je poruku razumjelo gotovo odmah.
Prinos na 30-godišnju obveznicu spustio se za oko devet baznih bodova, prema 5,19 posto. Dolar je istodobno pao prema najnižim razinama u posljednja tri mjeseca, dok su dionice i druge klase imovine dobile predah.
Zašto je Washington reagirao?
Dugoročni prinosiPrinos (engl. Yield) se odnosi na zaradu ostvarenu na ulagan... nisu važni samo investitorima koji kupuju državne obveznice.
Oni utječu na cijenu hipotekarnih kredita, korporativnog zaduživanja i kapitala u cijelom američkom gospodarstvu. Kada njihov rast postane prebrz, posljedice se prelijevaju daleko izvan tržišta državnog duga.
Problem je i razlog zbog kojeg prinosi rastu.
Investitori posljednjih dana traže veći povrat zbog kombinacije inflacijskih rizika, rastućeg američkog duga i geopolitičkih napetosti koje ponovno podižu cijene energije.
Američki savezni dug već je premašio 40 bilijuna dolara. Što je veći, država mora izdavati više vrijednosnih papira kako bi financirala svoje obveze. Ako investitori za njih traže veći prinos, povećava se i trošak servisiranja tog duga.
Zato je granica iznad pet posto postala puno više od običnog tržišnog broja.
Nije QE, ali poruka je jasna
Potez Treasuryja lako bi se mogao zamijeniti s kvantitativnim popuštanjemKvantitativno popuštanje (eng. Quantitative Easing), često..., ali razlika je važna.
Ovo nije novi QE.
Federalne rezerve ne pokreću program masovne kupnje obveznica niti povećavaju svoju bilancu. Ministarstvo financija otkupljuje dio dugoročnog duga, dok se veći dio državnog financiranja može preusmjeravati prema kratkoročnim zapisima.
Ipak, tržište je dobilo važnu poruku: Washington očito ne želi mirno promatrati dugoročne prinose na razinama oko 5,3 posto.
Prashant Newnaha, viši strateg za kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... u TD Securitiesu, to je za Reuters sažeo vrlo jednostavno: buyback nije kvantitativno popuštanje, ali Treasury je „trepnuo“.
Veće operacije počinju 9. rujna i trajat će do 4. studenoga. Upravo 4. studenoga Treasury bi trebao objaviti i dodatne detalje o budućim otkupima.
Četiri milijarde protiv tržišta od 32 bilijuna
No razmjeri tržišta pokazuju koliko je prostor za djelovanje zapravo ograničen.
Američko tržište državnih vrijednosnih papira vrijedi oko 32,2 bilijuna dolara. Četiri milijarde dolara po operaciji u usporedbi s tim nisu velik iznos.
Zbog toga analitičari upozoravaju da potez može smanjiti kratkoročni pritisak, ali teško može riješiti ono što je prinose gurnulo prema najvišim razinama u gotovo dva desetljeća.
Reutersova analiza tržišta obveznica upozorava da u pozadini ostaju strukturni fiskalni deficiti i rastuća inflacijska očekivanja.
Drugim riječima, Treasury može utjecati na način na koji država financira dug. Ne može jednim buyback programom ukloniti razlog zbog kojeg je tog duga toliko mnogo.
Treasury spušta prinose, Fed još brine zbog inflacije
Situaciju dodatno kompliciraju Federalne rezerve.
Zapisnik sa srpanjskog sastanka pokazao je da je zabrinutost zbog inflacije među dužnosnicima Feda porasla. Nekoliko članova bilo je spremno razmotriti povećanje kamataKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ..., dok ih je više ocijenilo da bi dodatno zaoštravanje moglo biti potrebno ako se inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... ne nastavi približavati cilju od dva posto.
To stvara neobičnu situaciju.
Treasury pokušava smanjiti pritisak na dugoročne troškove financiranja, dok Fed istodobno mora paziti da financijski uvjeti ne postanu previše labavi i ponovno potaknu inflaciju.
Još početkom godine očekivanja su bila znatno mirnija. Morgan Stanley tada je procjenjivao da bi Fed mogao ostaviti kamatne stope nepromijenjenima tijekom cijele 2026. godine. Današnja situacija pokazuje koliko se brzo odnos inflacije, kamata i državnog duga može promijeniti.
Dolar je ovdje posljedica
Pad dolara na tromjesečni minimum privukao je pozornost tržišta, ali ovaj put nije najvažniji dio priče.
Visoki američki prinosi dugo su bili jedan od razloga zbog kojih je dolar ostajao privlačan investitorima. Ako Treasury uspije ograničiti njihov rast, američka valuta gubi dio te potpore.
No važnije pitanje tek dolazi.
Što će se dogoditi ako investitori ponovno počnu tražiti veće prinose za držanje američkog duga?
Washington je pokazao da je spreman reagirati. Prva intervencija spustila je prinose i smirila tržište.
Ali nije smanjila američki dug, proračunski deficit ni inflacijski rizik.
Zato će pravi test doći kada se tržište ponovno zapita koliko želi biti plaćeno da bi nastavilo financirati najvećeg dužnika na svijetu.
