Volkswagen vlasnička struktura ponovno je u središtu pozornosti nakon plana kompanije da zatvori pojedine tvornice u Njemačkoj i poveća broj planiranih otkaza na oko 100.000. Investitori godinama upozoravaju da upravo takav model upravljanja usporava donošenje teških poslovnih odluka.
Odgovor velikim dijelom leži u jedinstvenoj vlasničkoj i upravljačkoj strukturi kompanije.
Volkswagen nije obična korporacija. Tijekom desetljeća prerastao je u grupaciju koja okuplja brendove od SEAT-a i Škode do Lamborghinija, Porschea i proizvođača kamiona Traton. Upravo je takva složenost jedan od razloga zašto svaka velika reorganizacija traje dulje nego kod većine konkurenata.
Zakon koji ograničava upravu
Ključnu ulogu ima takozvani Volkswagenov zakon, donesen 1960. godine kada je kompanija pretvorena u dioničko društvo.
Njime je saveznoj pokrajini Donjoj Saskoj zajamčen poseban utjecaj na donošenje strateških odluka. Pokrajina danas ima 20 posto glasačkih prava, što joj omogućuje blokiranje pojedinih odluka koje zahtijevaju kvalificiranu većinu.
Istodobno, predstavnici zaposlenika imaju 10 od ukupno 20 mjesta u Nadzornom odboru. Time mogu zaustaviti odluke koje bi značajno utjecale na proizvodne pogone i zaposlenost.
Takav model godinama je štitio radna mjesta, ali danas usporava restrukturiranje u trenutku kada se europska automobilska industrija suočava s najvećim promjenama u posljednjih nekoliko desetljeća.
Obitelj Porsche i država dijele kontrolu
Vlasnička struktura Volkswagena dodatno komplicira upravljanje.
Investicijska kompanija Porsche SE, iza koje stoje obitelji Porsche i Piëch, posjeduje 31,9 posto kapitala, ali zahvaljujući strukturi dionica kontrolira 53,3 posto glasačkih prava.
Donja Saska ima 20 posto glasačkih prava, dok Katar drži dodatnih 17 posto.
To znači da formalni vlasnički udjeli ne odražavaju stvarni odnos moći. Upravo zbog toga dio investitora godinama upozorava da je upravljanje Volkswagenom manje fleksibilno nego kod većine globalnih proizvođača automobila.
Zašto investitori traže promjene
Korporativno upravljanje već je godinama jedna od glavnih tema među dioničarima Volkswagena.
Dodatne kritike izazvala je činjenica da je Oliver Blume istodobno vodio Volkswagen i Porsche. Početkom ove godine napustio je mjesto izvršnog direktora Porschea kako bi se u potpunosti posvetio Volkswagenu.
No izazovi time nisu nestali.
Reuters navodi da se uz pad potražnje, rast kineske konkurencije i troškove elektrifikacije sve više propituje i sposobnost Volkswagena da brzo provodi nužne promjene. Neizvjesnost dodatno povećava pitanje budućeg nasljeđivanja unutar obitelji Porsche i Piëch, koje i dalje imaju presudan utjecaj na strateške odluke.
Kad upravljanje postane poslovni izazov
Volkswagen danas nije samo pod pritiskom tržišta nego i vlastitog modela upravljanja. Ono što je desetljećima bilo njegova prednost – snažna uloga države i zaposlenika – u razdoblju ubrzane transformacije postaje sve veći izazov.
Za investitore to znači sporije donošenje odluka i veću neizvjesnost oko provedbe restrukturiranja. Za europsku automobilsku industriju slučaj Volkswagena pokazuje koliko će sposobnost prilagodbe postati važna u utrci s kineskim proizvođačima i sve većim troškovima elektrifikacije.
