Globalni rast u 2026. trebao bi iznositi oko 3,1 posto, gotovo isto kao i ove godine. Ta brojka sugerira stabilnost. No riječ nije o stagnaciji. Iza stabilnog globalnog rasta odvija se tiha, ali duboka promjena u načinu na koji se kapital, štednjaU ponudama kreditnih institucija postoje različiti oblici i... i ulaganja raspoređuju.
Globalni rast ulazi u novu ravnotežu
Stabilan globalni rast ne proizlazi iz inercije, već iz stvaranja nove ravnoteže. Sjedinjene Američke Države postupno usporavaju nakon snažnog postpandemijskog ciklusa. Europa i Japan, dugo percipirani kao slabe točke, pokazuju veću otpornost.
Istodobno se nastavlja strukturno usporavanje Kine. Suprotno tome, Indija i veći dio Azije bilježe ubrzanje, što mijenja globalne izvore rasta.
Tržišta u nastajanju i dalje rastu oko 4,2 posto godišnje, ali struktura rasta se promijenila. Nerezidentni tokovi kapitala dosegnuli su 1,18 bilijuna dolara u 2025. To je iznad povijesnih prosjeka.
Ipak, taj rast ne znači novi investicijski bum. Velik dio priljeva dolazi iz bankarskih tokova, službenog financiranja i jačanja bilanci u Europi i Aziji. U 2026. očekuje se pad na 1,13 bilijuna dolara, što znači normalizaciju.
Udio tokova kapitala iznosio je 2,6 posto BDP-a tržišta u nastajanju u 2025. Sljedeće godine pada na 2,3 posto. To je ispod pretpandemijskih razina.
No razlog leži u kolapsu priljeva u Kinu. Kada se Kina izuzme, ostala tržišta u nastajanju privlače kapital tempom sličnim sredini 2010-ih. Slabost agregata ne znači slabljenje temelja.
Globalni rast i selektivno kretanje kapitala
Smjer tokova postao je ključan. Kapital se okreće od Kine prema tržištima s vjerodostojnim politikama, snažnom domaćom potražnjom i jasnim investicijskim prilikama.
Azijska gospodarstva povećavaju udjele izravnih i portfeljnih ulaganja. Tržišta u nastajanju u Europi se oporavljaju. Latinska Amerika pokazuje stabilnost, dok pojedini uvoznici roba bilježe veće priljeve.
Kina ostaje najveći izvor vanjske štednje među tržištima u nastajanju. Višak na tekućem računu iznosi između 500 i 700 milijardi dolara. No način njegove raspodjele se promijenio.
Umjesto rasta deviznih rezervi, kapital sve češće odlazi u inozemstvo kroz ulaganja poduzeća, banaka i kućanstava. Kina je tako postala strukturni izvoznik kapitala.
Azija, bez Kine, postala je središte suficita. Vijetnam kontinuirano privlači izravna strana ulaganja. Indija bez problema financira deficit zahvaljujući izvozu usluga.
Južna Koreja i Malezija profitiraju od rasta ICT sektora i globalnog tehnološkog ciklusa. Istodobno, izvoznici roba sve više ulažu u domaću transformaciju.
Tehnologija i globalni rast
Tehnološka dimenzija postaje sve važnija. Ulaganja u umjetnu inteligenciju već su početkom 2025. pridonijela rastu američkog BDP-a. Ta kapitalno intenzivna ulaganja mijenjaju smjer globalne štednje.
Tržišta u nastajanju s razvijenim digitalnim kapacitetima i izvozom ICT usluga mogla bi postati ključni nositelji sljedeće faze rasta. Presudni će biti energija, radna snaga i regulatorna jasnoća.
Fiskalna putanja SAD-a ostaje neizvjesna. Kineska domaća potražnja i dalje je slaba. Geopolitičke napetosti povećavaju troškove trgovine.
Unatoč tome, prilagodbe se odvijaju kroz tečajeve i portfelje, a ne kroz krize. Dolar je oslabio uredno, a tržišta lokalnih valuta su se produbila.
Globalni rast ostaje stabilan, ali se njegov sastav promijenio. Tokovi kapitala ostaju snažni jer su se njihovi kanali preusmjerili. Svjetsko gospodarstvo se ne zaustavlja, već se preravnotežuje, kako navodi Poslovni dnevnik.
Te promjene oblikovat će globalnu ekonomiju u nadolazećem desetljeću. Kreatori politika trebali bi ih prepoznati na vrijeme.
