Eurostat upozorava da Europska unija ulazi u dugoročan demografski pad. Do kraja stoljeća broj stanovnika mogao bi se smanjiti za oko 53 milijuna (‑11,7%), s 451,8 milijuna u 2025. na 398,8 milijuna u 2100. Nakon vrhunca od 453,3 milijuna u 2029., slijedi trajni pad koji proizlazi iz kombinacije niskog fertiliteta, pada mortaliteta i migracijskih trendova.
Promjene u dobnoj strukturi bit će drastične. Udio mlađih od 19 godina pada s 20% na 17%, a radno sposobno stanovništvo (20–64) s 58% na 50%. Suprotno tome, osobe 65–79 godina rast će s 16% na 17%, dok će udio onih starijih od 80 skočiti s 6% na 16%. Posljedice su jasne za gospodarstvo: smanjenje radne snage, veći pritisak na mirovinske i zdravstvene sustave te potencijalni pad produktivnosti.
Međunarodne institucije upozoravaju na rizike i prilike. Eurofound navodi da odlazak generacije baby boom u mirovinu povećava rizik od nestašica radne snage i dodatnog opterećenja mirovinskih sustava. S druge strane, MMF ističe da dulji i zdraviji životni vijek može omogućiti veću participaciju starijih radnika. Ovo bi ublažilo dio negativnih efekata ako se provode odgovarajuće politike. Pored toga, podizanje dobi mirovine, poticanje cjeloživotnog učenja, fleksibilni oblici rada i ciljane migracijske politike.
Za poslovni sektor i investitore, demografski pad znači: potencijalno smanjenje potražnje na domaćem tržištu. Svakako i rast troškova rada zbog manjka kvalificiranih kadrova te potrebu za ulaganjima u automatizaciju i produktivnost. Vlade i kompanije moraju brzo prilagoditi strategije — od reformi radnog i mirovinskog zakonodavstva do poticanja tehnoloških ulaganja i selektivne imigracijske politike — kako bi ublažile dugoročne ekonomske posljedice.
