Strah od scenarija koji ekonomisti nazivaju stagflacijaU ekonomiji, stagflacija ili recesijska inflacija je situaci... u eurozoni ponovno raste. Travanj je donio snažan pad gospodarskog povjerenja, dok rast cijena energije i geopolitička neizvjesnost nakon rata u Iranu dodatno povećavaju pritisak na potrošače i kompanije.
Indeks gospodarskog raspoloženja pao je na 93 boda, s 96,2 boda u ožujku, dosegnuvši najnižu razinu od studenoga 2020. godine. Pad povjerenja među potrošačima, poduzećima i investitorima upućuje na sve izraženiji rizik usporavanja europskog gospodarstva.
Europa ponovno osjeća pritisak energije
Prije samo nekoliko mjeseci tržišta su očekivala stabilizaciju inflacije i postupno popuštanje monetarne politike Europske središnje banke. No energetski šok ponovno mijenja cijelu sliku.
Skuplja nafta i plin ne pogađaju samo račune kućanstava. Oni povećavaju troškove proizvodnje, logistike i financiranja gotovo cijelog gospodarstva.
Zato rast cijena energije vrlo brzo prelazi iz energetskog problema u problem ukupne ekonomije.
Europska komisija upozorava da su u travnju pali i indeks gospodarskog sentimenta i indeks očekivanja zaposlenosti, pri čemu su oba pokazatelja sada znatno ispod dugoročnog prosjeka od 100 bodova.
Drugim riječima, kompanije postaju opreznije oko zapošljavanja, investicija i planiranja rasta.
Potrošači više ne vjeruju da će inflacija brzo nestati
Najveći alarm za tržišta ipak nije sam pad povjerenja, nego ono što stoji iza njega.
Inflacijska očekivanja potrošača snažno su porasla. U travnju su skočila na 49,1 bod, s 43,5 bodova mjesec ranije, dosegnuvši najvišu razinu od proljeća 2022., kada je Europa bila pod snažnim pritiskom posljedica rata u Ukrajini.
To je ključan problem za Europsku središnju banku.
Jer inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... nije samo pitanje trenutnih cijena. Jednako je važno vjeruju li građani da će cijene nastaviti rasti.
Kada kućanstva očekuju dugotrajniju inflaciju, mijenja se njihovo ponašanje:
- troši se opreznije
- odgađaju se veće kupnje
- raste pritisak na plaće
- kompanije lakše podižu cijene
Upravo tada inflacija postaje mnogo tvrdokornija.
Prema zasebnoj anketi ECB-a, očekivanja potrošača za inflaciju u sljedećih 12 mjeseci porasla su u ožujku na 4 posto, dok su mjesec ranije iznosila 2,5 posto.
To je vrlo snažan skok u samo jednom mjesecu.
Stagflacija u eurozoni ponovno postaje realan rizik
Za Europsku središnju banku problem je sada dvostruk.
S jedne strane, gospodarstvo očito gubi zamah. Slabije povjerenje, opreznije kreditiranje i usporavanje aktivnosti sugeriraju da bi rast eurozone mogao dodatno oslabiti tijekom godine.
S druge strane, rast inflacijskih očekivanja otežava agresivnije smanjenje kamatnih stopa.
ECB se tako ponovno nalazi u situaciji koju ekonomisti najviše žele izbjeći — između usporavanja gospodarstva i inflacije koja ne popušta dovoljno brzo.
Sve više pokazatelja otvara pitanje ulazi li eurozona u razdoblje koje podsjeća na stagflaciju u eurozoni — kombinaciju slabijeg gospodarskog rasta i tvrdokorne inflacije.
U praksi, to znači da bi eurozona mogla ući u razdoblje stagflacijskog pritiska: slabiji gospodarski rast uz istodobno jačanje inflacijskih očekivanja.
To je scenarij koji je posebno neugodan jer monetarna politika tada gubi dio svoje učinkovitosti. Ako središnja banka agresivno spušta kamateKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ..., riskira novi inflacijski val. Ako zadrži restriktivnu politiku, dodatno pritišće gospodarstvo.
Problem eurozone više nije samo kratkoročna kriza
Travanjski podaci Europske komisije otkrivaju nešto mnogo dublje od običnog pada raspoloženja.
Europa ponovno ulazi u fazu u kojoj se istodobno pojavljuju četiri problema:
- skuplja energija
- oprezni potrošači
- slabija očekivanja poduzeća
- inflacija koja se sporije vraća pod kontrolu
To je kombinacija koja je posljednjih godina više puta usporavala europsko gospodarstvo.
Razlika je u tome što tržišta ovaj put više nemaju isti osjećaj sigurnosti da će monetarna politika brzo riješiti problem.
I upravo zato najnoviji podaci možda predstavljaju važniji signal nego što se na prvi pogled čini. Jer ekonomije rijetko ulaze u ozbiljnije faze usporavanja naglo.
Najčešće prvo nestane povjerenje.
