Željezara Zenica ponovno je postala jedna od glavnih ekonomskih tema u Federaciji BiH nakon najave mogućeg stečaja i sve ozbiljnijih signala da bi se Vlada mogla aktivnije uključiti u spašavanje kompanije.
Jer ova priča odavno nije samo pitanje jedne tvrtke. Riječ je o stotinama radnih mjesta, industriji koja je desetljećima oblikovala Zenicu i problemu s kojim se Bosna i Hercegovina suočava godinama — što učiniti kada veliki industrijski sustavi više ne mogu stabilno poslovati pod privatnim upravljanjem.
Tijekom posjeta Zenici premijer Federacije BiH Nermin Nikšić poručio je da Vlada želi spriječiti stečajni postupak i da je spremna snažnije se uključiti u rješavanje krize u kompaniji.
Vlada želi zaustaviti stečajni postupak
Za 25. lipnja zakazano je ročište pred Općinskim sudom u Zenici na kojem bi mogao biti pokrenut stečajni postupak.
No Vlada Federacije BiH pokušava izbjeći takav scenarij.
Nikšić je poručio da je stav Vlade jasan i da žele učiniti sve kako bi radnici zadržali posao.
„Ne želimo stečajni postupak i ne želimo da radnici ostanu bez posla. Učinit ćemo sve što je u našoj moći da to zaustavimo, uključujući i mogućnost preuzimanja Željezare“, rekao je premijer.
Ta izjava pokazuje da se federalna vlast sve ozbiljnije priprema za mogućnost direktnijeg uključivanja u upravljanje kompanijom.
Problem više nisu samo gubici nego izostanak plana
Prema riječima premijera, Vlada Federacije već je ranije pokušala pomoći novim vlasnicima kroz razgovore i olakšavanje poslovanja unutar svojih nadležnosti.
No ključni problem, kako tvrdi, nije samo financijska situacija nego činjenica da ne vidi jasan plan izlaska iz krize.
„Uz svu pomoć i razumijevanje koje smo imali, ne možemo reći da vidimo jasnu viziju i plan aktualnog vlasnika“, izjavio je Nikšić.
To je možda i najvažniji dio cijele priče.
Industrijske kompanije mogu preživjeti dugove, restrukturiranje pa čak i privremene gubitke. Ono što tržište i institucije najteže prihvaćaju jest situacija u kojoj nema jasne strategije oporavka.
Dugovi dosežu desetke milijuna maraka
Financijski podaci dodatno pokazuju koliko je situacija ozbiljna.
Prema informacijama koje je iznio premijer, dug prema Energoinvest iznosi oko 20 milijuna KM, dok obveze prema Elektroprivreda BiH dosežu približno 40 milijuna KM.
Kompanija istodobno ima i dodatna dugovanja prema Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine.
Nikšić tvrdi da problem nije samo visina obveza nego i način upravljanja novcem.
„Dugovi su rasli i gomilali se, a nismo vidjeli nikakav plan za rješavanje, osim zahtjeva za pomoć“, rekao je.
Dodao je i da prema informacijama kojima raspolaže određene obveze nisu redovno izmirivane, dok su se neka druga plaćanja istodobno realizirala.
Vlada razmatra i preuzimanje kompanije
Posebnu pažnju izazvala je izjava da je Vlada spremna razmotriti preuzimanje kompanije.
Iako Federacija BiH trenutno ima oko osam posto udjela u Željezari Zenica, Nikšić tvrdi da su spremni djelovati u interesu radnika i lokalne zajednice.
„Spremni smo kompenzirati nove vlasnike za iznos koji su platili prilikom ulaska u Željezaru“, poručio je.
Takva mogućnost otvara nekoliko važnih ekonomskih pitanja.
Prvo, koliko bi eventualno preuzimanje koštalo javne financije.
Drugo, može li država dugoročno upravljati industrijskim sustavom koji već godinama posluje pod pritiskom visokih troškova energije, slabije europske potražnje i promjena na tržištu čelika.
I treće, postoji li realan plan restrukturiranja koji bi kompaniju ponovno učinio održivom.
Željezara Zenica postaje test industrijske strategije
Slučaj Željezare Zenica mnogo je veći od jedne kompanije.
On pokazuje kako Bosna i Hercegovina još uvijek nema jasno definiranu industrijsku strategiju za velike proizvodne sustave koji zapošljavaju stotine radnika i snažno utječu na lokalnu ekonomiju.
Istodobno, sindikat je podržao plan Vlade, što pokazuje koliko su radnici zabrinuti za budućnost kompanije.
Nikšić tvrdi da Željezara i dalje ima perspektivu upravo zbog kvalificirane radne snage i industrijskog iskustva koje Zenica desetljećima nosi.
Ključno pitanje sada nije samo kako spasiti Željezaru Zenica od stečaja, nego može li Bosna i Hercegovina dugoročno očuvati velike industrijske sustave u tržišnim uvjetima koji postaju sve zahtjevniji.
Jer bez jasne strategije razvoja, ulaganja i modernizacije, svako privremeno spašavanje riskira da postane samo odgađanje istog problema.
