U trenutku kada Europa prolazi kroz razdoblje snažnih geopolitičkih i ekonomskih pritisaka, povjerenje u Europsku uniju ponovno raste. Najnovije istraživanje Eurobarometra Europskog parlamenta pokazuje da građani sve češće EU vide kao politički i sigurnosni okvir koji može pružiti stabilnost u svijetu obilježenom ratovima, inflacijom i sve izraženijim globalnim podjelama.
Istraživanje među više od 26 tisuća građana pokazuje promjenu percepcije europskih institucija. Čak 52 posto ispitanika danas ima pozitivnu sliku o Europskoj uniji, što predstavlja jednu od najviših razina podrške u posljednjih nekoliko godina.
Istodobno, 42 posto građana smatra da se Europska unija kreće u dobrom smjeru, što je osjetan rast u odnosu na početak godine. Brojke pokazuju da se europsko javno mnijenje mijenja upravo u trenutku kada pitanja sigurnosti i gospodarske otpornosti postaju ključna tema europske politike.
Povjerenje u Europsku uniju raste zbog sigurnosti
Najveći broj građana koristi članstva u EU povezuje s mirom i sigurnošću. Čak 73 posto ispitanika smatra da je njihova država imala koristi od članstva u Uniji, a među najvažnijim prednostima izdvajaju se sigurnost, suradnja među državama i gospodarski razvoj.
Europljani EU sve manje vide kao birokratski sustav. Sve više je promatraju kao geopolitički štit u nestabilnom svijetu.
To potvrđuje i podatak da 90 posto građana želi više jedinstva među državama članicama u rješavanju globalnih problema. Dodatno, 68 posto smatra da bi uloga EU u zaštiti od sigurnosnih prijetnji i kriznih situacija trebala biti snažnija nego danas.
Obrana i sigurnost prvi su put među glavnim prioritetima europskog javnog mnijenja, ispred dijela tradicionalnih ekonomskih tema. Za 37 posto ispitanika upravo sigurnost definira budući globalni položaj EU, dok 32 posto naglašava važnost konkurentnosti i gospodarstva.
Građani žele snažniji zajednički europski proračun
Istraživanje pokazuje i rast podrške zajedničkom financiranju na razini EU. Nakon godina rasprava o fiskalnim pravilima i nacionalnim interesima, europski građani sve otvorenije podržavaju ideju snažnijeg zajedničkog proračuna.
Čak 78 posto građana želi više zajedničkog financiranja na razini Europske unije.
Istodobno, 91 posto građana želi da Europski parlament ima punu kontrolu nad trošenjem europskog novca. Time se potvrđuje rast zahtjeva za većom transparentnošću i demokratskim nadzorom europskih institucija.
Posebno je zanimljiv podatak da 85 posto građana podržava uvjetovanje europskih fondova poštivanjem vladavine prava i demokratskih standarda. Takva podrška postoji u svim državama članicama, bez obzira na političke razlike među njima.
Uz to, gotovo tri četvrtine ispitanika podržava uvođenje novih izvora prihoda za financiranje europskog proračuna nakon 2027. godine, što otvara prostor za buduće reforme europskog fiskalnog sustava.
Mladi snažno podržavaju proširenje Europske unije
Podrška proširenju EU također raste, posebno među mlađim generacijama. Prema posebnom Eurobarometru o proširenju, 56 posto građana podržava nastavak širenja Europske unije nakon što države kandidatkinje ispune potrebne kriterije.
Najveća podrška dolazi iz nordijskih zemalja. U Švedskoj proširenje podržava 79 posto građana, u Danskoj 75 posto, a u Litvi 74 posto.
S druge strane, najniže razine podrške bilježe Češka i Francuska, gdje proširenje podržava 43 posto građana, dok je u Austriji taj udio 45 posto.
Posebno snažnu podršku proširenju daju mlađi građani i visokoobrazovani ispitanici. Među mladima između 15 i 24 godine podrška doseže 67 posto, dok među visokoobrazovanima prelazi 70 posto.
To pokazuje da mlađe generacije europsku integraciju sve više promatraju kroz sigurnosnu i gospodarsku perspektivu, a manje kroz tradicionalne nacionalne podjele koje su obilježavale europsku politiku prethodnih desetljeća.
Podrška Ukrajini ostaje stabilna unatoč ratu
Rat u Ukrajini i dalje snažno oblikuje stavove europskih građana. Iako sukob traje već godinama, podrška pomoći Ukrajini ostaje vrlo visoka.
Čak 77 posto Europljana smatra da EU treba nastaviti podržavati Ukrajinu sve dok se ne postigne pravedan i trajan mir. Financijsku i humanitarnu pomoć podržava 76 posto građana, dok 72 posto podržava gospodarske sankcije protiv Rusije.
Potpora prihvatu ukrajinskih izbjeglica doseže 80 posto, što pokazuje da europska javnost i dalje podržava aktivnu ulogu EU u upravljanju ratnom krizom.
Podrška članstvu Ukrajine u Europskoj uniji također ostaje snažna. U prosjeku 52 posto građana EU podržava buduće pristupanje Ukrajine kada ispuni potrebne uvjete.
Najveću podršku Ukrajina ima u Švedskoj, gdje članstvo podržava čak 91 posto građana. Slijede Danska i Finska s po 81 posto podrške.
Najskeptičnije države ostaju Češka, Mađarska i Bugarska.
Inflacija ostaje najveći gospodarski problem
Iako sigurnost dominira političkim prioritetima, ekonomski problemi i dalje snažno utječu na raspoloženje građana. InflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... ostaje glavni izazov za europska kućanstva, a upravo kombinacija visokih troškova života i geopolitičke nestabilnosti mijenja odnos građana prema europskim institucijama.
Za razliku od razdoblja nakon financijske krize, kada je EU često bila percipirana kao izvor fiskalnih ograničenja, aktualni podaci pokazuju da građani danas sve češće očekuju zajedničke europske odgovore na krize.
Europska unija tako postupno prelazi iz ekonomskog projekta u sigurnosni i strateški okvir koji građani vide kao ključan za zaštitu tržišta, gospodarstva i političke stabilnosti kontinenta.
