Eurostat objavio je nove podatke koji pokazuju da je iskorištenost EU fonda za oporavak i dalje znatno ispod očekivanja u velikom broju država članica.
Riječ je o jednom od najvećih zajedničkih financijskih programa u povijesti Europska unija, ukupno vrijednom 577 milijardi eura. Od toga se 360 milijardi eura odnosi na bespovratna sredstva, dok je 217 milijardi predviđeno kroz zajmove.
Prema podacima Eurostata, do kraja 2025. godine države članice iskoristile su oko 310 milijardi eura. To je približno 53 posto ukupno raspoloživih sredstava.
Rokovi se približavaju, a dio zemalja ozbiljno kasni
Rujan ove godine posljednji je rok za podnošenje zahtjeva za isplatu preostalih sredstava, a Bruxelles zasad ne pokazuje spremnost za produljenje programa.
Dio tzv. štedljivijih članica, među kojima se posebno ističe Nizozemska, od početka je inzistirao da zajedničko europsko zaduživanje bude strogo vremenski ograničeno.
Zemlje koje nisu uspjele pripremiti projekte na vrijeme vrlo će vjerojatno izgubiti dio raspoloživih sredstava.
Italija, Španjolska i Poljska povukle najveće iznose
Najveći pojedinačni korisnik europskog fonda za oporavak je Italija, kojoj je dodijeljeno 194,4 milijarde eura. Dosad je iskoristila oko 56 posto raspoloživih sredstava.
Španjolska ima na raspolaganju 102,6 milijardi eura, no stupanj iskorištenosti trenutno iznosi 44 posto.
Najveće zaostajanje među velikim korisnicima bilježi Poljska, koja je do kraja prošle godine potrošila tek 26 posto od ukupno dostupnih 54,7 milijardi eura.
Razlog sporijeg povlačenja sredstava bio je višegodišnji sukob između Bruxellesa i prethodne konzervativne poljske vlade. Isplate su ubrzane tek nakon dolaska Donald Tusk na premijersku poziciju.
Hrvatska među uspješnijim državama po povlačenju sredstava
Hrvatska se prema dostupnim podacima nalazi među uspješnijim državama kada je riječ o povlačenju sredstava iz europskog fonda za oporavak.
Ukupno joj je na raspolaganju 10,04 milijarde eura, od čega:
- 5,78 milijardi eura bespovratnih sredstava
- 4,25 milijardi eura zajmova
Dosad je Hrvatskoj isplaćeno 7,29 milijardi eura, što predstavlja vrlo visok stupanj povlačenja sredstava od 72,6 posto.
Ipak, stvarna potrošnja novca bila je niža. Do kraja prošle godine utrošeno je 42,7 posto ukupno raspoloživog iznosa.
Dosadašnje isplate Hrvatskoj realizirane su kroz osam bespovratnih tranši i četiri zajma, dok se preostale isplate očekuju kroz dodatne bespovratne iznose i kredite.
Rat u Ukrajini usporio realizaciju projekata
Ekonomist za Europu u Goldman Sachs Filippo Taddei smatra da je sporija apsorpcija sredstava na razini EU-a dijelom posljedica poremećaja izazvanih ratom u Ukrajina.
Problemi u dobavnim lancima, rast cijena materijala i kašnjenja u građevinskom sektoru usporili su realizaciju velikog broja infrastrukturnih projekata.
Zbog toga je najveći dio potrošnje pomaknut upravo na 2025. i 2026. godinu.
Taddei procjenjuje da je instrument oporavka i otpornosti u razdoblju od 2021. do 2026. povećavao bruto domaći proizvod EU-a za oko 0,8 do jedan posto godišnje.
Ističe kako bi učinak fonda na gospodarski rast bio znatno snažniji da europsko gospodarstvo nije pogodio energetski šok nakon početka rata u Ukrajini.
Francuska i Njemačka pokazale najveću učinkovitost
Zanimljivo je da su neke najveće europske ekonomije bile među učinkovitijima u korištenju sredstava.
Njemačka je od dodijeljenih 30,3 milijarde eura već potrošila oko 80 posto sredstava, dok je Francuska iskoristila čak 94 posto od ukupno raspoloživih 40,3 milijarde eura.
Nizozemska je također među najuspješnijima sa stupnjem iskorištenosti od 86 posto.
Istraživačica pariškog instituta Jacques Delors Institute Eulalia Rubio smatra da visoka učinkovitost Francuske i Njemačke pokazuje važnost administrativnog kapaciteta i kvalitetne pripreme projekata.
EU ulazi u završnicu najvećeg zajedničkog financijskog eksperimenta
Fond za oporavak i otpornost bio je prvi veliki model zajedničkog zaduživanja na razini Europske unije.
Izvorni plan predviđao je ukupni okvir od 755 milijardi eura, no dio država, uključujući Francusku i Njemačku, nije pokazivao snažniji interes za dodatno zajedničko zaduživanje jer su se mogle financirati povoljnije samostalno.
Unatoč tome, program je postao ključni alat za financiranje:
- energetske tranzicije
- digitalizacije
- infrastrukture
- obnove gospodarstva nakon pandemije
S obzirom na približavanje krajnjih rokova, idući mjeseci pokazat će koliko su europske države doista uspjele pretvoriti golemi financijski paket u konkretan gospodarski rast.
