Dok većina javnosti stablecoine još uvijek povezuje prvenstveno s kripto tržištem, europske banke sve ih ozbiljnije promatraju kao pitanje financijske infrastrukture, monetarne suverenosti i dugoročne kontrole nad digitalnim plaćanjima.
Zato odluka više od 30 europskih banaka da podrže zajednički projekt euro stablecoina predstavlja mnogo više od još jednog fintechAko želimo nekome na jednostavan način objasniti što je f... eksperimenta.
Riječ je o pokušaju Europe da spriječi scenarij u kojem digitalni financijski sustav budućnosti postaje gotovo potpuno ovisan o američkom dolaru i američkim privatnim kompanijama.
Projekt razvija Qivalis, kompanija koja je već ranije osigurala podršku velikih europskih banaka poput BNP Paribas, ING i UniCredit.
Sada se projektu pridružilo još 25 banaka, uključujući ABN Amro, Intesa Sanpaolo i Rabobank, čime je ukupan broj uključenih banaka porastao na 37.
Stablecoini više nisu samo kripto tema
Stablecoini su digitalni tokeni čija je vrijednost vezana uz tradicionalne valute poput dolara ili eura. Iako su nastali unutar kripto industrije, banke ih danas sve više promatraju kao alat za:
- prekogranična plaćanja,
- trenutačnu namiru transakcija,
- upravljanje kolateralom,
- te brži i jeftiniji prijenos novca.
Drugim riječima, stablecoini polako postaju dio ozbiljne financijske infrastrukture.
Dominacija dolara postaje strateški problem
Tržištem stablecoina danas gotovo potpuno dominira američki dolar.
Od oko 320 milijardi dolara stablecoina u optjecaju, velika većina denominirana je upravo u dolarima. Najveći izdavatelji su Tether i Circle.
Euro trenutno ima vrlo mali udio.
Najveći euro stablecoin, Circleov EURC, vrijedi oko 450 milijuna dolara, dok Circleov dolarski stablecoin ima tržišnu kapitalizaciju od oko 77 milijardi dolara.
Čak ni raniji pokušaji europskih banaka nisu zasad ozbiljnije promijenili tržište. Société Générale je 2023. lansirao stablecoin Forge, ali njegova cirkulacija iznosi oko 123 milijuna dolara.
ECB upozorava na rizik za Europu
Predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde upozorila je da rast dolarskih stablecoina u Europi predstavlja ozbiljan rizik jer dodatno učvršćuje europsku ovisnost o dolaru.
Pojedini dužnosnici ECB-a smatraju i da bi širenje dolarskih stablecoina dugoročno moglo oslabiti kontrolu središnjih banaka nad monetarnom politikom.
To je razlog zbog kojeg stablecoini više nisu samo tehnološko pitanje.
Oni postaju pitanje financijske moći i monetarnog suvereniteta.
Europa pokušava preuzeti dio kripto infrastrukture
Qivalis pokušava napraviti ono što dosadašnji euro stablecoin projekti nisu uspjeli: povezati digitalni token s velikom mrežom banaka još prije samog lansiranja.
Strategija je jasna — stablecoin odmah povezati s postojećom bankarskom infrastrukturom, klijentima i platnim sustavima kako bi se povećalo povjerenje i ubrzalo prihvaćanje na tržištu.
Izvršni direktor Jan-Oliver Sell naglasio je da je europska suverenost ključan element projekta, posebno u geopolitičkom okruženju u kojem alternative dolaru postaju sve važnije.
Qivalis pritom ne želi konkurirati postojećim europskim platnim sustavima. Fokus je prije svega na prekograničnim transakcijama i trenutačnoj namiri između financijskih institucija.
Kompanija je već podnijela zahtjev za licencu nizozemskoj središnjoj banci i nada se regulatornom odobrenju tijekom druge polovice godine.
Banke više ne žele samo braniti stari sustav
Godinama je odnos tradicionalnih banaka prema kripto industriji bio uglavnom defanzivan.
Danas se to mijenja.
Velike europske banke sve jasnije shvaćaju da stablecoini više nisu prolazni trend, nego potencijalni novi sloj globalnog financijskog sustava.
A ako taj sloj ostane gotovo potpuno pod kontrolom dolarskih kompanija, Europa riskira dodatno slabljenje vlastite financijske autonomije.
Zato aktualni projekt nije samo pokušaj razvoja novog digitalnog tokena.
To je pokušaj Europe da zadrži utjecaj nad infrastrukturom budućeg digitalnog novca.
