Bosna i Hercegovina u prva četiri mjeseca ove godine povećala je izvoz u Europsku uniju za šest posto, dok je uvoz iz EU rastao sporije, po stopi od 4,8 posto. Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da je riječ o jednom od rijetkih vanjskotrgovinskih pokazatelja koji trenutno djeluje ohrabrujuće za domaću ekonomiju.
No iza tog podatka krije se mnogo kompleksnija slika.
BiH je u samo četiri mjeseca ostvarila deficit u trgovini s Europskom unijom od oko 1,5 milijardi KM, dok je ukupni vanjskotrgovinski deficit zemlje dosegnuo gotovo 4,4 milijarde KM. Pokrivenost ukupnog uvoza izvozom ostala je na svega 56,5 posto.
To znači da domaća ekonomija i dalje troši znatno više nego što proizvodi.
Europa ostaje ključni oslonac ekonomije BiH
Europska unija danas praktično drži najveći dio izvozne ekonomije Bosne i Hercegovine.
Od ukupno 5,7 milijardi KM izvoza u prva četiri mjeseca godine, čak 4,39 milijardi KM odnosi se na tržište EU. Drugim riječima, gotovo cijeli izvozni sektor BiH oslanja se na europsku industriju, europske kupce i europsku potrošnju.
Najviše robe izvezeno je u Hrvatsku, zatim u Njemačku i Austriju.
To nije slučajno.
BiH ekonomija već godinama funkcionira kao dio šireg europskog proizvodnog lanca, posebno u sektorima metalne industrije, autoindustrije, prerade drveta, namještaja, tekstila i električne energije.
Velik broj domaćih kompanija zapravo ne prodaje finalne proizvode globalnom tržištu, nego proizvodi komponente, poluproizvode ili industrijske usluge za europske kompanije.
To BiH izvozu daje određenu stabilnost — ali istovremeno stvara i veliku ovisnost.
Njemačka usporava, a BiH to odmah osjeti
Jedan od najvećih problema domaće ekonomije jest činjenica da BiH nema dovoljno snažno vlastito tržište koje bi moglo amortizirati vanjske šokove.
Kada uspori industrijska proizvodnja u Njemačkoj, posljedice se vrlo brzo osjećaju i u BiH.
Kada europska potrošnja oslabi, padaju narudžbe za domaće proizvođače.
A kada europske kompanije smanjuju investicije, usporava i domaći industrijski sektor.
Zato podatak o rastu izvoza u EU treba promatrati oprezno. On ne govori samo o konkurentnosti BiH kompanija nego i o tome da europska industrijska potražnja zasad još uvijek ostaje dovoljno stabilna.
Problem nije samo deficit nego struktura ekonomije
Najveći problem BiH nije činjenica da postoji deficit.
Deficit same po sebi imaju i mnogo razvijenije ekonomije.
Problem je struktura domaće ekonomije i ono što BiH zapravo izvozi.
Velik dio izvoza i dalje dolazi iz sektora niže ili srednje dodane vrijednosti. To znači da domaće kompanije često rade s nižim profitnim maržama, slabijim tehnološkim kapacitetima i manjim prostorom za rast plaća.
Drugim riječima, BiH izvozi mnogo — ali još uvijek ne izvozi dovoljno “skupe” proizvode.
To je ključna razlika između ekonomije koja dugoročno raste i ekonomije koja ostaje zarobljena u modelu jeftinije proizvodnje za strane kompanije.
Uvoz otkriva koliko je BiH i dalje ovisna
Istodobno, struktura uvoza pokazuje koliko domaća ekonomija ovisi o vanjskoj robi, energiji, tehnologiji i potrošnji.
Najviše se uvozilo iz Italije, Njemačke i Kine.
Posebno je zanimljiv snažan rast kineskog uvoza.
To pokazuje da BiH, kao i velik dio Europe, sve više ovisi o jeftinijim kineskim proizvodima, opremi i industrijskim komponentama. Problem je što domaća proizvodnja teško može konkurirati takvim cijenama, što dodatno povećava pritisak na lokalnu industriju.
U praksi to znači da rast potrošnje u BiH često automatski povećava i uvoz — umjesto da snažnije pokrene domaću proizvodnju.
CEFTA više nije oslonac kao nekad
Dodatni signal upozorenja dolazi iz regionalne trgovine.
Izvoz BiH u zemlje CEFTA-e pao je za 6,7 posto, dok je uvoz također zabilježio pad. To pokazuje da regionalno tržište sve manje djeluje kao prostor rasta za domaće kompanije.
BiH tako postaje još snažnije vezana uz Europsku uniju.
To kratkoročno može biti prednost jer EU ostaje najveće i najstabilnije tržište u regiji. Međutim, dugoročno povećava ranjivost domaće ekonomije na europska usporavanja, recesije i industrijske cikluse.
Najvažnije pitanje tek dolazi
Rast izvoza u Europsku uniju svakako je pozitivan signal za gospodarstvo Bosne i Hercegovine.
Međutim, ključni izazov nije u tome raste li izvoz nekoliko posto godišnje, nego može li zemlja dugoročno izgraditi konkurentniji i otporniji ekonomski model.
To podrazumijeva ekonomiju koja neće dominantno ovisiti o jeftinijoj proizvodnji, uvozu i vanjskoj potražnji, već o većoj produktivnosti, tehnološkom razvoju i industrijama više dodane vrijednosti.
Bez snažnije industrijske transformacije i ozbiljnijih ulaganja u modernizaciju proizvodnje, BiH će teško prijeći iz modela ekonomije koja uglavnom izvozi radi održavanja stabilnosti u model koji može značajnije povećati životni standard, profitabilnost kompanija i dugoročni gospodarski rast.
