InflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... u eurozoni ponovno raste zbog rata u Iranu i novog skoka cijena energije, a Europska središnja banka nalazi se pod sve većim pritiskom da ponovno podigne kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji.... Građani sada očekuju da će inflacija u eurozoni ostati visoka i tijekom idućih mjeseci, što dodatno povećava strah od novog ekonomskog usporavanja.
Prema najnovijem istraživanju Europske središnje banke, građani eurozone u travnju su očekivali prosječnu inflaciju od 4 posto u sljedećih 12 mjeseci, što pokazuje koliko je energetski šok izazvan ratom u Iranu ponovno promijenio percepciju tržišta i potrošača.
Najveći udar građani već osjećaju na benzinskim postajama. Rast cijena energije nakon početka rata 28. veljače ponovno je otvorio strah od novog inflacijskog vala koji Europa pokušava izbjeći još od energetske krize prethodnih godina.
ESB ponovno ulazi u najtežu zonu monetarne politike
Problem za Europsku središnju banku nije samo rast inflacije nego činjenica da se inflacijska očekivanja ponovno počinju dugoročno ukorjenjivati među građanima.
To je za središnje banke jedan od najopasnijih scenarija.
Kada potrošači počnu vjerovati da će cijene dugoročno nastaviti rasti:
- kompanije lakše podižu cijene
- radnici traže veće plaće
- potrošnja se mijenja
- inflacija postaje psihološki i ekonomski trajni problem.
I upravo zato ESB danas mnogo pažljivije prati očekivanja građana nego samu trenutnu stopu inflacije.
Prema istraživanju, potrošači očekuju inflaciju od 2,9 posto u sljedeće tri godine, što je i dalje znatno iznad ciljanih 2 posto koje ESB smatra ključnima za stabilnost eura.
Rat u Iranu ponovno pokazuje koliko je Europa energetski ranjiva
Rat u Iranu još jednom je razotkrio najveću slabost europske ekonomije — ovisnost o vanjskim energetskim šokovima.
Iako je Europa posljednjih godina pokušala smanjiti energetsku ranjivost nakon ruske invazije na Ukrajinu, tržište nafte i dalje ostaje izrazito osjetljivo na geopolitičke sukobe na Bliskom istoku.
Svaki ozbiljniji poremećaj:
- podiže cijene goriva
- povećava troškove transporta
- diže cijene proizvodnje
- dodatno opterećuje potrošače i kompanije.
Zbog toga inflacija danas više nije samo monetarno pitanje.
Postala je kombinacija:
- geopolitike
- energetike
- sigurnosti opskrbnih lanaca
- psihologije potrošača.
Financijska tržišta očekuju novi rast inflacije u eurozoni
Financijska tržišta sada sve ozbiljnije očekuju da bi ESB već 11. lipnja mogao prvi put ove godine podići kamatne stope.
To pokazuje koliko brzo se tržišna očekivanja mijenjaju kada inflacija ponovno počne rasti.
Više kamatne stope teoretski bi trebale pomoći smanjenju inflacije jer:
- poskupljuju kredite
- smanjuju potrošnju
- usporavaju investicije
- hlade gospodarstvo.
Međutim, problem je što eurozona trenutno nema snažan gospodarski rast koji bi mogao lako podnijeti novo monetarno stezanje.
Europa sada riskira novi period “slabog rasta i visoke inflacije”
Upravo zato dio ekonomista sve češće upozorava na rizik povratka scenarija koji Europa posebno želi izbjeći — kombinacije slabog gospodarskog rasta i povišene inflacije.
To je jedan od najtežih scenarija za središnje banke jer gotovo svaka odluka nosi ozbiljne posljedice.
Ako ESB:
- podigne kamatne stope → dodatno usporava ekonomiju
- ne podigne kamateKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ... → riskira dugotrajniju inflaciju.
Drugim riječima, prostor za pogrešku postaje vrlo mali.
Inflacija ponovno postaje politički i društveni problem
Posebno je važno što građani inflaciju najviše osjećaju kroz svakodnevne troškove poput goriva, hrane i režija.
To nije samo ekonomski nego i politički problem.
Dugotrajnija inflacija u eurozoni sada postaje jedan od najvećih rizika za europsko gospodarstvo.
Kada građani izgube osjećaj stabilnosti cijena:
- raste nepovjerenje prema institucijama
- pada optimizam potrošača
- usporava potrošnja
- raste pritisak na vlade i središnje banke.
I upravo zato aktualni rast inflacijskih očekivanja u eurozoni ima mnogo veće značenje od samog statističkog podatka.
To je signal da tržište i građani ponovno počinju vjerovati da bi razdoblje skupljeg života moglo trajati mnogo duže nego što se očekivalo prije samo nekoliko mjeseci.
