Rast cijena goriva već mijenja poslovne planove europskih avio-kompanija. Iako Europska unija trenutačno ne bilježi nestašicu mlaznog goriva, sve skuplja energija tjera pojedine prijevoznike da ukidaju linije koje više ne mogu opravdati ekonomsku računicu.
Na to je upozorio europski povjerenik za promet Apostolos Tzitzikostas, istaknuvši kako je najveći problem trenutačno cijena goriva, a ne njegova dostupnost.
Prema njegovim riječima, Europa za sada ima dovoljno zaliha, no dugotrajniji poremećaji u opskrbi naftom mogli bi imati znatno šire posljedice za gospodarstvo.
Problem nije nestašica nego trošak
Za većinu avio-kompanija gorivo je jedan od najvećih operativnih troškova. Kada njegova cijena naglo poraste, profitabilnost pojedinih linija vrlo brzo dolazi pod pritisak.
Zato prijevoznici prvo preispituju rute koje su i prije bile na granici isplativosti.
U praksi to znači manje letova prema manjim destinacijama, slabiju povezanost pojedinih regija i postupno povećanje troškova putovanja za putnike.
Regionalne zračne luke među najvećim gubitnicima
Najveći europski zračni hubovi lakše podnose rast troškova zahvaljujući velikom prometu i većem broju putnika.
S druge strane, regionalne zračne luke često ovise o nekoliko ključnih linija. Kada prijevoznik procijeni da određena ruta više nije isplativa, posljedice ne osjeća samo zračna luka nego i lokalno gospodarstvo.
Manje letova znači manje turista, manje poslovnih putovanja i slabiju povezanost regije s ostatkom Europe.
Hormuški tjesnac ostaje ključna točka rizika
U središtu zabrinutosti nalazi se Hormuški tjesnac, jedna od najvažnijih svjetskih ruta za transport nafte.
Poremećaji u tom području posljednjih su mjeseci smanjili globalnu opskrbu naftom te dodatno povećali pritisak na cijene energenata. Europa je zasad uspjela nadoknaditi dio opskrbe kroz uvoz iz SAD-a i Nigerije, no takva rješenja često su skuplja i logistički zahtjevnija.
Putnici bi veće cijene mogli osjetiti tek kasnije
Mnoge avio-kompanije koriste dugoročne ugovore kojima se štite od naglih promjena cijena goriva. Upravo zato rast troškova još nije u potpunosti vidljiv u cijenama karata.
No ako se visoke cijene energenata zadrže tijekom ostatka godine, skuplje zrakoplovne karte mogle bi postati stvarnost krajem ove ili početkom sljedeće godine.
Europa je spremna, ali nije imuna
Europska unija raspolaže strateškim zalihama koje mogu ublažiti eventualne poremećaje u opskrbi. To značajno smanjuje rizik od nestašice goriva.
Međutim, zalihe ne mogu spriječiti rast tržišnih cijena. Upravo zato stručnjaci upozoravaju da bi dugotrajniji problemi na Bliskom istoku mogli imati posljedice daleko izvan zrakoplovnog sektora.
Što ovo znači za gospodarstvo?
Ova situacija još jednom pokazuje koliko su promet, energija i geopolitika međusobno povezani.
Dok Europa trenutačno uspijeva izbjeći nestašicu goriva, tržište već šalje prve signale upozorenja. Avio-kompanije ukidaju neisplative linije, regionalne zračne luke osjećaju pritisak, a pitanje je vremena kada će dio tih troškova završiti na računima putnika.
Ako bi poremećaji u opskrbi potrajali, posljedice se ne bi zaustavile na zračnom prometu. Više cijene energije vrlo brzo prelijevaju se na transport, turizam, industriju i potrošnju, što objašnjava zašto europski dužnosnici sve češće upozoravaju da bi dugotrajnija kriza mogla usporiti gospodarski rast, pa čak i povećati rizik od globalne recesije.
