Danska je odobrila 16,5 milijardi danskih kruna (2,55 milijardi dolara) subvencija za projekt hvatanja CO2 u tvornici cementa Aalborg Portland, najvećem pojedinačnom izvoru emisija ugljikova dioksida u zemlji. Odluka nije samo klimatska mjera. Ona pokazuje kako bi mogla izgledati budućnost industrija koje je najteže dekarbonizirati.
Dok se rasprave o klimatskim promjenama uglavnom fokusiraju na električna vozila i obnovljive izvore energije, najveći izazovi i dalje se nalaze u sektorima poput cementne, čelične i kemijske industrije. Upravo zato danski projekt privlači pozornost diljem Europe.
Zašto je cement poseban problem
Cementna industrija odgovorna je za približno 8 posto globalnih industrijskih emisija CO2. Problem nije samo energija potrebna za proizvodnju nego i sam proces pretvaranja vapnenca u klinker, pri kojem nastaju velike količine emisija.
Zbog toga prelazak na obnovljive izvore energije sam po sebi nije dovoljan. Za značajnije smanjenje emisija potrebna su naprednija rješenja poput hvatanja i skladištenja ugljika (CCS).
Projekt koji može postati europski model
Aalborg Portland dobit će oko 875 danskih kruna za svaku tonu uhvaćenog CO2, a projekt predviđa hvatanje, transport i trajno skladištenje do 1,25 milijuna tona ugljikova dioksida godišnje.
Kompanija procjenjuje da će sama osigurati više od polovice danskog cilja hvatanja 2,3 milijuna tona CO2 godišnje od 2029. godine, što ovaj projekt čini jednim od ključnih elemenata nacionalne klimatske strategije.
CCS ulazi u industrijsku fazu
Tehnologija hvatanja CO2 dugo se promatrala kao skupa i neizvjesna opcija. Danas je sve više vlada i kompanija vidi kao važan alat za smanjenje emisija u sektorima gdje potpuna elektrifikacija nije moguća ili je preskupa.
Prema procjenama Međunarodne agencije za energiju (IEA), CCS bi mogao imati ključnu ulogu u cementnoj, čeličnoj, kemijskoj i drugim energetski intenzivnim industrijama.
Velika prilika, ali i otvorena pitanja
Europska unija pokušava istodobno smanjiti emisije i očuvati industrijsku konkurentnost. Ako CCS postane komercijalno održiv, europske tvrtke mogle bi zadržati proizvodnju u Europi i ispuniti klimatske ciljeve.
Ipak, kritičari upozoravaju na visoke troškove te postavljaju pitanje produljuje li ova tehnologija život industrijama koje se još oslanjaju na fosilna goriva. Rasprava o tome hoće li CCS biti prijelazno ili trajno rješenje tek je počela.
Rađa se novo tržište
U projektu sudjeluju i velike europske kompanije. Air Liquide osigurava tehnologiju za hvatanje ugljikova dioksida, dok će Harbour Energy razviti infrastrukturu za transport i skladištenje.
To pokazuje da se oko hvatanja CO2 već formira novi industrijski ekosustav u kojem priliku vide energetske kompanije, tehnološki dobavljači, logističke tvrtke i investicijski fondovi.
Europa traži recept za industriju s nižim emisijama
Projekt Aalborg Portlanda pokazuje da Europa ulazi u novu fazu klimatske politike. Fokus više nije samo na smanjenju potrošnje fosilnih goriva nego i na pronalaženju rješenja za industrije koje je najteže dekarbonizirati.
Ako ispuni očekivanja, hvatanje CO2 moglo bi postati jedan od najvažnijih industrijskih i investicijskih trendova europske ekonomije u sljedećem desetljeću.
