Svjetska banka poslala je jedno od najozbiljnijih upozorenja od završetka pandemije. Prema najnovijem izvješću Global Economic Prospects, globalni gospodarski rast u 2026. godini mogao bi usporiti na 2,5 posto, dok bi u slučaju ozbiljnijih poremećaja na energetskom tržištu mogao pasti na svega 1,3 posto.
Takve brojke ne predstavljaju samo statističku korekciju prognoza.
One signaliziraju mogućnost ulaska svjetskog gospodarstva u razdoblje sporog rasta, povišene inflacije i povećane financijske nestabilnosti.
Prema podacima koje prenosi Reuters, Svjetska banka procjenjuje da je globalni rast u 2025. iznosio 2,9 posto, no rat na Bliskom istoku značajno je promijenio gospodarsku sliku za iduće razdoblje.
Rat na Bliskom istoku postao je ekonomski problem cijelog svijeta
Gospodarske posljedice sukoba između Irana, Izraela i Sjedinjenih Američkih Država više nisu ograničene na regiju.
Zatvaranje Hormuškog tjesnaca, kroz koji prolazi značajan dio svjetske trgovine energentima, izazvalo je snažan rast cijena nafte i povećalo zabrinutost među investitorima.
Brent nafta prema osnovnom scenariju Svjetske banke trebala bi tijekom godine prosječno iznositi 94 dolara po barelu, što je čak 36 posto više nego prošle godine.
Istodobno rastu i cijene gnojiva, što povećava rizik nove prehrambene krize u brojnim zemljama u razvoju.
Za poslovnu zajednicu ovo predstavlja poznat scenarij.
Skuplja energija povećava troškove proizvodnje, transporta i logistike. Posljedično rastu cijene roba i usluga, dok središnje banke zadržavaju visoke kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... kako bi spriječile novi val inflacije.
Najgori scenarij podsjeća na razdoblje globalnih kriza
Najveću zabrinutost izazivaju alternativni scenariji koje je predstavila Svjetska banka.
Ako poremećaji u opskrbi energijom potraju dulje od očekivanog i cijena nafte dosegne prosječnih 115 dolara po barelu, globalni rast mogao bi pasti na 2,1 posto, dok bi inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... porasla na 4,4 posto.
No pravi problem nastaje ako energetska kriza izazove i financijski šok.
U tom slučaju Svjetska banka procjenjuje da bi globalni gospodarski rast mogao usporiti na samo 1,3 posto, što bi predstavljalo jednu od najslabijih stopa rasta modernog doba izvan razdoblja recesije i pandemije.
Zamjenik glavnog ekonomista Svjetske banke Ayhan Kose upozorio je da kombinacija energetskog i financijskog pritiska može vrlo brzo narušiti povjerenje investitora i dodatno pogoršati izglede za rast.
Svijet je danas manje otporan nego prije
Možda najzanimljivija poruka izvješća ne odnosi se na rat ni na naftu.
Glavni ekonomist Svjetske banke Indermit Gill smatra da je svjetsko gospodarstvo danas osjetljivije nego tijekom prethodnih velikih kriza.
Kako prenosi Reuters, Gill je upozorio da je globalna ekonomija danas manje otporna nego 2008. godine tijekom financijske krize, pa čak i manje otporna nego 2018. godine.
Razlozi su brojni:
- sporiji rast stanovništva
- slabiji rast privatnih investicija
- smanjenje javnih ulaganja
- rekordne razine javnog duga
- sporiji rast međunarodne trgovine
- povećana geopolitička neizvjesnost
Drugim riječima, svijet ulazi u novu krizu s manje ekonomskih alata nego prije deset godina.
Zemlje u razvoju suočavaju se s izgubljenim desetljećem
Posebno zabrinjava stanje u zemljama u razvoju.
Svjetska banka upozorava da je napredak prema životnom standardu razvijenih gospodarstava gotovo zaustavljen.
Deseci država, izuzev Kine i Indije, tijekom posljednjeg desetljeća nisu značajno smanjili jaz u dohotku po stanovniku u odnosu na razvijene zemlje.
To znači da bi mnoge ekonomije mogle ući u razdoblje koje ekonomisti nazivaju „izgubljenim desetljećem“.
Prognozirani rast gospodarstava u razvoju iznosi samo 3,6 posto u 2026. godini, što je znatno manje od 4,4 posto ostvarenih godinu ranije.
Za zemlje koje se oslanjaju na izvoz sirovina, strani kapital i međunarodnu trgovinu to predstavlja ozbiljan izazov.
Bliski istok najveći gubitnik aktualne krize
Najveći pad očekuje se upravo u regiji iz koje je kriza krenula.
Svjetska banka smanjila je prognozu gospodarskog rasta za Bliski istok, Sjevernu Afriku, Afganistan i Pakistan za čak 2,7 postotnih bodova, na svega 1,6 posto u 2026. godini.
Posebno je pogođen Ujedinjeni Arapski Emirati, kojemu je prognoza rasta smanjena s pet posto na 2,4 posto.
Turska također bilježi značajno pogoršanje izgleda, uz očekivani rast od 2,8 posto.
To pokazuje koliko brzo geopolitički sukobi mogu promijeniti gospodarsku perspektivu cijelih regija.
Indija potvrđuje status nove globalne sile
Dok većina velikih gospodarstava usporava, jedna zemlja nastavlja odskakati.
Indija bi prema procjenama Svjetske banke trebala rasti 6,6 posto u 2026. godini, nakon sedam posto rasta godinu ranije.
Time ostaje najbrže rastuće veliko gospodarstvo svijeta.
Za investitore je to još jedna potvrda dugoročnog trenda premještanja dijela globalnog kapitala prema azijskim tržištima koja imaju snažnu demografsku osnovu, rastuću potrošačku klasu i relativno visoke stope gospodarskog rasta.
Nova era sporijeg rasta
Najvažnija poruka izvješća Svjetske banke nije sama prognoza za 2026. godinu.
Ona je upozorenje da se globalna ekonomija nalazi u razdoblju dubokih strukturnih promjena.
Čak i ako se situacija na energetskom tržištu stabilizira, Svjetska banka očekuje da će globalni rast tijekom 2027. i 2028. iznositi oko 2,8 posto, što je i dalje znatno ispod prosjeka iz prethodnog desetljeća.
To znači da svijet ne ulazi u novu eru brzog oporavka, nego u razdoblje sporijeg rasta, viših troškova financiranja i trajno povećane neizvjesnosti.
Za kompanije, investitore i donositelje politika to će zahtijevati drukčije strategije nego u godinama jeftinog novca i stabilnih globalnih lanaca opskrbe.
