Rast cijena energenata ponovno mijenja gospodarske prognoze. Hrvatska narodna banka (HNB) blago je snizila očekivanja gospodarskog rasta te povećala projekcije inflacije za naredne godine, upozoravajući da rat na Bliskom istoku predstavlja jedan od najvećih vanjskih rizika za gospodarstvo.
Prema novim procjenama, hrvatski BDP mogao bi u 2026. porasti 2,4 posto, što je i dalje solidna stopa rasta, ali sporija nego godinu ranije.
Energija ponovno postaje ključni rizik
U HNB-u ističu da više cijene energenata predstavljaju najveću prijetnju gospodarskoj aktivnosti.
Skuplja energija smanjuje kupovnu moć kućanstava, povećava troškove poslovanja i stvara dodatni pritisak na inflaciju. Istodobno raste neizvjesnost, što može dovesti do odgađanja investicija i potrošnje trajnih dobara.
Dodatni rizik predstavlja i slabija potražnja na inozemnim tržištima, osobito ako se geopolitičke napetosti nastave dulje od očekivanog.
Domaća potražnja još drži gospodarstvo
Unatoč nepovoljnim vanjskim okolnostima, HNB i dalje vidi nekoliko važnih oslonaca gospodarskog rasta.
Rast realnih dohodaka, snažna domaća potražnja i korištenje europskih fondova trebali bi nastaviti podupirati gospodarsku aktivnost.
Ipak, središnja banka očekuje postupno usporavanje. BDP bi prema aktualnim projekcijama mogao porasti 2,3 posto u 2027. te 2,2 posto u 2028. godini.
Takve procjene temelje se na pretpostavci da će se sukob na Bliskom istoku relativno brzo smiriti i da će se cijene energenata početi normalizirati tijekom druge polovice godine.
Inflacija će rasti brže nego što se očekivalo
Najveća promjena odnosi se na inflaciju.
HNB sada procjenjuje da bi inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... mogla porasti s 4,4 posto u 2025. na 4,9 posto u 2026. godini.
Osim energenata, rast cijena mogli bi dodatno potaknuti viša inflacijska očekivanja, zahtjevi za rast plaća te nepovoljni vremenski uvjeti koji utječu na cijene hrane.
To je važna poruka za kompanije. Ako troškovi nastave rasti, dio poduzeća pokušat će ih prebaciti na krajnje kupce, što može produljiti inflacijske pritiske i nakon smirivanja energetskog tržišta.
Kada bi inflacija mogla ponovno pasti?
HNB ipak očekuje postupno slabljenje inflatornih pritisaka.
Prema projekcijama, inflacija bi se mogla usporiti na 3,1 posto u 2027. te na 2,7 posto u 2028. godini.
Sličan trend očekuje se i kod inflacije mjerene indeksom potrošačkih cijena (IPC), koji bolje odražava stvarne navike kućanstava. Nakon mogućeg rasta na pet posto u 2026., inflacija mjerena IPC-om mogla bi pasti na tri posto u 2027. te 2,6 posto godinu poslije.
Zašto je to važno i za BiH?
Hrvatska je među najvažnijim vanjskotrgovinskim partnerima Bosne i Hercegovine te jedno od ključnih tržišta za turizam, prijevoz i izvoz brojnih kompanija iz BiH.
Zbog toga promjene u hrvatskim gospodarskim prognozama često predstavljaju signal onoga što bi moglo utjecati i na poslovno okruženje u regiji.
Ako više cijene energije nastave pritiskati hrvatsko gospodarstvo, posljedice bi se mogle preliti i na BiH kroz trgovinsku razmjenu, turističku potražnju i investicijske tokove.
Što to znači za gospodarstvo?
Poruka HNB-a može se sažeti u dvije brojke: gospodarstvo nastavlja rasti, ali sporije, dok će inflacija ostati povišena dulje nego što se očekivalo prije nekoliko mjeseci.
Za poduzetnike to znači više troškove i opreznije planiranje investicija. Za građane sporiji rast kupovne moći. Za vlade dodatni izazov u održavanju gospodarskog rasta bez stvaranja novih inflacijskih pritisaka.
Najveća nepoznanica ostaje kretanje cijena energenata. HNB-ove projekcije pokazuju koliko su europska gospodarstva i dalje osjetljiva na geopolitičke šokove. Ako se sukob na Bliskom istoku produlji, posljedice neće osjećati samo Hrvatska nego i zemlje regije koje ovise o uvozu energije, turizmu i vanjskoj potražnji.
