Posljedice Brexita deset godina nakon referenduma više nisu predmet političkih procjena nego ekonomskih analiza. Najnovije istraživanje temeljeno na internim podacima Banke Engleske procjenjuje da je britansko gospodarstvo danas oko šest posto manje nego što bi bilo da Ujedinjeno Kraljevstvo nije napustilo Europsku uniju.
To možda ne zvuči dramatično na prvi pogled. No za gospodarstvo veličine Velike Britanije riječ je o stotinama milijardi funti izgubljene gospodarske aktivnosti, slabijem rastu produktivnosti, nižim investicijama i sporijem rastu životnog standarda.
Još važnije, istraživanje sugerira da najveća cijena Brexita nije stigla odjednom. Plaća se postupno, godinu po godinu.
Neizvjesnost je koštala gotovo jednako kao i trgovinske prepreke
Studiju su proveli ekonomisti koristeći podatke koje Banka Engleske prikuplja od tisuća britanskih kompanija kako bi procjenjivala stanje gospodarstva i donosila odluke o kamatnim stopamaKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji....
Rezultati pokazuju da je približno polovica ukupnog gospodarskog gubitka nastala zbog neizvjesnosti nakon referenduma 2016. godine. Tvrtke su odgađale investicije, usporavale planove širenja i opreznije zapošljavale.
Druga polovica gubitka povezana je s novim trgovinskim preprekama koje su nastale nakon izlaska Velike Britanije iz carinske unije i jedinstvenog europskog tržišta 2021. godine.
Takav zaključak važan je jer pokazuje da gospodarska šteta nije nastala samo zbog promjene trgovinskih pravila. Sam proces političke neizvjesnosti imao je gotovo jednako snažan učinak kao i kasnije administrativne i regulatorne prepreke.
Za kompanije je to još jedna potvrda koliko neizvjesnost može biti skupa.
Zašto su investicije prve osjetile posljedice
Kapital ne voli nepoznanice.
Kada poduzetnici ne znaju kakvi će biti budući uvjeti poslovanja, prirodna reakcija je odgoda velikih odluka. Upravo se to dogodilo nakon referenduma.
Mnoge kompanije nastavile su poslovati, ali su smanjile ulaganja u nove projekte, proizvodne kapacitete i zapošljavanje. Takve odluke možda nisu vidljive preko noći, ali njihov učinak postaje očit kroz godine.
Gospodarski rast ne usporava zbog jednog velikog šoka. Usporava zbog tisuća manjih odluka koje tvrtke svakodnevno donose.
Zato autori istraživanja smatraju da je Brexit djelovao poput dugotrajnog utega na britansko gospodarstvo, a ne poput jednokratnog udara.
Što govore podaci iz samih tvrtki
Ono što ovo istraživanje razlikuje od brojnih prethodnih analiza jest metodologija.
Umjesto oslanjanja isključivo na agregatne makroekonomske pokazatelje, autori su koristili detaljne podatke o poslovanju tisuća britanskih kompanija koje Banka Engleske prikuplja za potrebe vođenja monetarne politike.
Drugim riječima, nisu promatrali samo kretanje BDP-a, inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... ili izvoza. Promatrali su kako su se ponašale same tvrtke.
Kako su ulagale.
Kako su zapošljavale.
Kako su procjenjivale budućnost.
Takav pristup omogućio je precizniji uvid u način na koji su neizvjesnost i trgovinske prepreke utjecale na realno gospodarstvo.
Prema rezultatima istraživanja, podaci na razini kompanija upućuju na gospodarski gubitak od oko šest posto tijekom proteklog desetljeća. Kada se usporede s još pet tradicionalnih metoda ekonomske analize, prosječna procjena raste na oko osam posto.
Kritičari upozoravaju da slika nije potpuno jednostavna
Naravno, ne slažu se svi ekonomisti s takvim procjenama.
BBC navodi, da dio stručnjaka smatra da je gotovo nemoguće precizno izračunati kako bi izgledalo britansko gospodarstvo da Brexit nikada nije proveden.
Posljednjih deset godina obilježili su pandemija, energetska kriza, rat u Ukrajini, poremećaji opskrbnih lanaca i snažan rast američkog tehnološkog sektora.
Zbog toga kritičari tvrde da dio razlike između britanskog i drugih gospodarstava ne mora nužno biti posljedica samog Brexita.
Ipak, autori studije smatraju da novi podaci dodatno potvrđuju zaključke do kojih su ranije došla brojna istraživanja.
Koautor studije Nick Bloom ističe da je britansko gospodarstvo prije referenduma raslo relativno snažno te da bi, čak i uz određena odstupanja, vjerojatno ostvarilo bolje rezultate da nije došlo do izlaska iz Europske unije.
Banka Engleske sve otvorenije govori o posljedicama
Možda je najzanimljivije to što o gospodarskim učincima Brexita više ne govore samo akademici.
Posljednjih mjeseci sve otvoreniji postaju i najviši dužnosnici Banke Engleske.
Guverner Andrew Bailey izjavio je da su razina gospodarske aktivnosti i gospodarskog rasta bili niži nego što bi inače bili te da je jedan od razloga smanjenje veličine tržišta s kojima Velika Britanija trguje.
Njegova poruka odražava osnovnu ekonomsku logiku.
Manje izvozno tržište obično znači manje prilika za rast.
Veći troškovi trgovine znače nižu konkurentnost.
A slabije investicije dugoročno znače sporiji rast produktivnosti.
Lekcija koja nadilazi Brexit
Deset godina nakon referenduma Brexit ostaje jedna od najskupljih gospodarskih odluka u modernoj britanskoj povijesti.
No možda je važnija šira lekcija.
Kompanije, investitori i vlade često raspravljaju o porezima, kamatnim stopama i subvencijama. Mnogo rjeđe govore o cijeni neizvjesnosti.
Upravo ona prolazi kroz cijelo ovo istraživanje kao zajednički nazivnik.
Kada poslovni sektor izgubi jasnu sliku budućnosti, investicije usporavaju, produktivnost slabi, a rast postaje sporiji.
To nije samo britanska priča.
To je lekcija koja vrijedi za svako gospodarstvo koje želi privlačiti kapital, poticati poduzetništvo i graditi dugoročni rast.
Deset godina nakon Brexita rasprava više nije o tome je li odluka bila politički ispravna ili pogrešna. Sve više postaje pitanje kolika je bila njezina gospodarska cijena i tko će je dugoročno plaćati.
