Utrka za umjetnom inteligencijom više nije samo tehnološka priča. Sve češće postaje pitanje energije, vode, urbanog razvoja i kvalitete života.
Dok tehnološke kompanije ulažu bilijune dolara u gradnju podatkovnih centara kako bi zadovoljile rastuću potražnju za računalnom snagom, gradovi upozoravaju da troškovi tog razvoja sve više padaju na lokalne zajednice.
Četrdeset i jedan grad iz cijelog svijeta udružio je snage kako bi uspostavio zajedničke standarde za razvoj podatkovnih centara, upozoravajući da njihov ubrzani rast opterećuje elektroenergetske mreže, povećava potrošnju vode i izaziva zabrinutost građana zbog mogućeg rasta cijena energije.
AI revolucija ima fizičku cijenu
Razvoj umjetne inteligencije često se promatra kroz softver, algoritme i digitalne platforme. Međutim, iza svakog AI modela nalazi se golema fizička infrastruktura.
Podatkovni centri postali su nova industrijska postrojenja digitalnog doba. Oni zahtijevaju velike količine električne energije za rad servera i dodatne resurse za hlađenje sustava.
Kako raste broj AI aplikacija, raste i potreba za novim centrima.
Prema podacima skupine gradova C40, u njihovim se sredinama već nalazi više od 1.700 podatkovnih centara, a broj novih projekata raste iz mjeseca u mjesec.
To objašnjava zašto pitanje umjetne inteligencije sve češće prelazi iz tehnoloških odjela u urede gradonačelnika i urbanista.
Građani vide račune prije nego koristi
Tehnološke kompanije podatkovne centre promatraju kao temelj budućeg gospodarskog rasta.
Lokalne zajednice često imaju drukčiju perspektivu.
Stanovnici brojnih gradova strahuju da će veliki infrastrukturni projekti dodatno opteretiti elektroenergetske sustave, povećati potrošnju vode i utjecati na lokalne cijene energije. U pojedinim sredinama pojavila se i zabrinutost zbog dodatnog zagrijavanja urbanih područja.
Zbog toga su projekti izgradnje podatkovnih centara posljednjih godina izazvali prosvjede i otpor građana u više zemalja.
Kako umjetna inteligencija postaje važnija za gospodarstvo, raste i pritisak da njezina infrastruktura bude društveno prihvatljiva.
Gradovi traže nova pravila igre
Inicijativu su pokrenuli gradovi poput Barcelone, Londona, Miamija, Melbournea, Johannesburga, Phoenixa i Rio de Janeira.
Njihov cilj nije zaustaviti razvoj umjetne inteligencije, nego osigurati da se on odvija na održiv način.
Predloženi standardi trebali bi potaknuti korištenje čišćih izvora energije, učinkovitije upravljanje vodnim resursima i bolje uklapanje podatkovnih centara u prostorno planiranje.
Gradonačelnici naglašavaju da neće postojati jedinstveno rješenje za sve gradove. Umjesto toga, standardi bi trebali služiti kao okvir pri izdavanju dozvola, izradi prostornih planova i pregovorima s investitorima.
Phoenix pokazuje razmjere promjene
Koliko brzo raste AI infrastruktura najbolje pokazuje primjer Phoenixa.
Gradonačelnica Kate Gallego upozorila je da na području grada i okolice već postoji ili se planira izgradnja čak 225 podatkovnih centara.
Takvi projekti donose nova radna mjesta i investicije, ali istodobno stvaraju dodatni pritisak na lokalnu infrastrukturu.
Slična pitanja postavljaju se i u drugim gradovima koji žele privući tehnološke investicije, ali ne žele da troškove razvoja snose isključivo građani.
Gradonačelnik Melbournea Nicholas Reece upozorio je da se podatkovni centri grade mnogo brže nego što se postojeći sustavi mogu prilagoditi.
Tko će platiti račun AI revolucije?
Prva faza razvoja umjetne inteligencije bila je usmjerena na inovacije. Druga je bila obilježena utrkom za tržišnim udjelima i investicijama.
Treća faza, koja upravo počinje, sve se više bavi pitanjem tko plaća infrastrukturni račun AI revolucije.
Podatkovni centri postali su ključna infrastruktura globalnog gospodarstva, ali njihov razvoj više nije samo tehnološko pitanje. Postao je pitanje energetike, urbanog planiranja, okoliša i dugoročne održivosti.
Zato je inicijativa 41 grada mnogo više od lokalnog administrativnog projekta. Ona pokazuje da se umjetna inteligencija više ne procjenjuje samo prema brzini i snazi modela, nego i prema sposobnosti da se uklopi u gradove u kojima ljudi žive i rade.
