InflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... u europodručju u kolovozu porasla je na 3,2 posto, ali bez energije iznosila je 2,1 posto. Razlika pokazuje koliko energija trenutačno podiže ukupnu stopu, ali za Europsku središnju banku problem se proteže dalje od kolovoškog računa za energiju.
Glavni ekonomist ECB-a Philip Lane danas kaže da će drugi energetski šok vjerojatno trajati dulje nego što je ECB ranije očekivao. Prema njegovoj procjeni, viša i postojanija inflacija trebala bi postupno popuštati, a povratak prema cilju od 2 posto očekuje od sredine 2027., prenosi Reuters.
Cijene energenata mogu početi padati prije nego što njihov učinak nestane iz troškova proizvodnje, hrane i drugih proizvoda. Taj odgođeni prijenos jedan je od razloga zbog kojih ECB očekuje da će inflacija dulje ostati iznad cilja.
Energija je ubrzala kolovošku inflaciju
Konačni podaci Eurostata pokazuju da je inflacija europodručja porasla s 2,9 posto u srpnju na 3,2 posto u kolovozu.
Energija je na godišnjoj razini poskupjela 14,3 posto, nakon rasta od 10,3 posto mjesec ranije. Njezin doprinos ukupnoj inflaciji povećao se s 0,94 na 1,29 postotnih bodova.
Istodobno je doprinos usluga pao s 1,55 na 1,43 boda. Usluge su i dalje dale najveći pojedinačni doprinos ukupnoj inflaciji, ali kolovoško ubrzanje nije došlo iz njih.
Kolovoških 3,2 posto zato još ne pokazuje da se novi inflacijski impuls jednakom snagom proširio cijelim gospodarstvom. Inflacija bez energije bila je 2,1 posto, dok je temeljna inflacija bez energije, hrane, alkohola i duhana iznosila 2,4 posto.
ECB sada vidi dulji put prema 2 posto
U ožujku je ECB za 2027. očekivao prosječnu inflaciju od 2,0 posto. U lipnju je projekciju podigao na 2,3 posto, a u rujnu na 2,5 posto. U pola godine očekivanje za 2027. tako je povećano za 0,5 postotnih bodova.
Prema rujanskim projekcijama ECB-a, za 2026. očekuje se prosječna inflacija od 3,0 posto, za 2027. 2,5 posto, a za 2028. 2,1 posto.
Kvartalna putanja pokazuje koliko bi prilagodba mogla trajati. ECB očekuje inflaciju od 3,6 posto u posljednjem tromjesečju 2026., a u drugom tromjesečju 2027. stopu od 2,5 posto. Nakon toga trebala bi se približavati cilju.
Laneova današnja izjava nije nova službena projekcija ECB-a. Daje dodatno objašnjenje zašto ECB sada očekuje dulji put prema 2 posto.
Energija može pojeftiniti, a njezin trag ostati
ECB u rujanskim projekcijama očekuje da će energetska inflacija tijekom 2027. postati negativna ako se ostvare pretpostavke o nižim cijenama energenata. Dio prethodnog udara u međuvremenu se postupno prenosi na ostale cijene.
Kompanija koja više plaća energiju ne mijenja nužno cijenu proizvoda istoga dana. Učinak može prolaziti kroz troškove poslovanja prije nego što završi u cijeni koju plaća kupac.
ECB očekuje rast neenergetske inflacije do početka 2027., nakon čega bi neko vrijeme trebala ostati povišena prije postupnog smirivanja.
Zasad nema jednakog signala iz usluga i troškova rada. Lane kaže da pritisci na cijene usluga ostaju relativno ograničeni. Troškovi rada u europodručju u drugom tromjesečju rasli su 3,1 posto godišnje, nakon 3,3 posto u prvom tromjesečju.
Podaci pokazuju snažan energetski udar, dok ECB očekuje njegov postupni prijenos na druge cijene. Ne možemo potvrditi da je nastala široka spirala cijena i plaća.
Što dulja inflacija znači za kamate ECB-a
ECB je 10. rujna povećao tri ključne kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... za 25 baznih bodova. Naveo je da sukob na Bliskom istoku nastavlja stvarati inflacijske pritiske te da očekuje da će inflacija dulje ostati znatno iznad cilja.
Laneova današnja izjava ne znači da će ECB na sljedećem sastanku ponovno povećati kamateKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate .... Ne mogu ovo potvrditi. ECB odluke donosi na temelju novih ekonomskih i financijskih podataka i ne obvezuje se unaprijed na određenu putanju stopa.
Prosječni kompozitni trošak novih bankovnih kredita kompanijama europodručja u srpnju iznosio je 3,80 posto. Taj podatak prethodi rujanskom povećanju ključnih stopa pa još ne pokazuje njegov prijenos na cijenu novih kredita.
Uvjeti kreditiranja već su se pooštravali. U srpanjskoj anketi ECB-a 7 posto banaka neto je pooštrilo standarde za kredite kompanijama u drugom tromjesečju. Pooštravanje je bilo izraženije, među ostalim, u automobilskoj industriji i energetski intenzivnoj proizvodnji.
Kompanije koje već osjećaju skuplju energiju zato prate i cijenu financiranja. Koliki će biti prijenos rujanskog povećanja stopa na cijenu novih kredita, zasad ne možemo potvrditi.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
