Borba za preuzimanje Commerzbanka ulazi u završnicu. Njemačka banka tvrdi da njezina vlasnička struktura ostaje gotovo nepromijenjena. Time je izravno osporila tvrdnje UniCredita da su najveći aktivni ulagači već prihvatili njegovu ponudu.
Prema podacima Commerzbanka, institucionalni ulagači ponudili su tek nešto više od jedan posto dionica. Od više od 500.000 malih dioničara dolazi svega oko 0,05 posto ponuđenih udjela.
Objavom tih podataka Commerzbank je želio odgovoriti na nedavne izjave izvršnog direktora UniCredita Andree Orcela, koji je ustvrdio da su gotovo svi veliki aktivni investitori već prodali ili ponudili svoje dionice.
Dvije strane iznose potpuno različite brojke
UniCredit je početkom svibnja pokrenuo ponudu za preuzimanje. Za svaku dionicu Commerzbanka ponudio je 0,485 vlastitih dionica. Tijekom većeg dijela razdoblja ponude njezina je vrijednost bila niža od tržišne cijene. To je umanjilo interes dijela investitora.
Talijanska banka tvrdi da je tijekom početnog razdoblja ponude osigurala dodatnih 12,51 posto dionica. Zajedno s ranije stečenim udjelom od 26,77 posto, njezin bi vlasnički udio narastao na 39,28 posto. Time bi postala uvjerljivo najveći pojedinačni dioničar druge najveće njemačke banke uvrštene na burzu.
UniCredit istodobno navodi da putem opcija i drugih financijskih instrumenata ima dodatnu izloženost Commerzbanku, pa procjenjuje da njegova ukupna ekonomska izloženost doseže 42,5 posto.
Spor više nije samo oko broja dionica
Commerzbank ne osporava samo veličinu UniCreditova položaja nego i način na koji je prikazan tržištu. Tvrdi da većina novo ponuđenih dionica dolazi od banaka koje već posluju s UniCreditom kroz financijske instrumente, a ne od neovisnih institucionalnih ili malih ulagača.
Zbog toga je pitanje uputio njemačkom regulatoru BaFinu, dok je središnje radničko vijeće podnijelo kaznenu prijavu zbog sumnje na moguću manipulaciju tržištem.
UniCredit odbacuje optužbe te poručuje da kritike služe odvraćanju pozornosti od, kako tvrdi, ekonomske logike transakcije. Banka smatra da bi spajanje donijelo značajne sinergije i veću vrijednost za dioničare.
Borba se seli i na upravljačku razinu
Napetosti su dodatno porasle nakon što je Andrea Orcel poručio da bi, uz dovoljnu potporu dioničara, mogao tražiti promjene u vodstvu Commerzbanka.
Time je postalo jasno da se više ne odlučuje samo o vlasničkom udjelu nego i o tome tko će određivati budući smjer jedne od najvažnijih njemačkih banaka.
Što ovaj sukob znači za tržište
Bitka za Commerzbank više nije pitanje samo vlasništva nad jednom bankom. Ona će pokazati koliko je u praksi moguće provesti velika prekogranična preuzimanja u europskom bankarskom sektoru kada se uprava, zaposlenici i dio političkog establišmenta otvoreno protive transakciji.
UniCredit vjeruje da bi spajanje donijelo milijarde eura ušteda i veću konkurentnost na europskom tržištu. Commerzbank, s druge strane, smatra da banka može nastaviti uspješno poslovati samostalno te osporava način na koji talijanski zajmodavac gradi svoj vlasnički položaj.
Upravo zato će razdoblje do završetka ponude 3. srpnja biti ključno. Ono neće odlučiti samo o budućnosti Commerzbanka nego i o tome koliko će agresivne strategije prekograničnih preuzimanja imati prostora u europskom bankarskom sektoru.
