Bosna i Hercegovina već godinama živi paradoks tržišta rada. Poslodavci upozoravaju da ne mogu pronaći dovoljno kvalificiranih radnika, dok dio mladih s fakultetskom diplomom mjesecima traži prvi posao. Najnoviji podaci Eurostata potvrđuju da to nije samo dojam. Sa sedam posto nezaposlenih visokoobrazovanih osoba u dobi od 25 do 54 godine, BiH se nalazi među zemljama s najvišom nezaposlenošću visokoobrazovanih u Europi. Lošije rezultate bilježe samo Sjeverna Makedonija (7,2 posto) i Turska (7,1 posto), dok je Grčka s 6,2 posto na vrhu među članicama Europske unije.
Ovi podaci otvaraju pitanje koje je mnogo važnije od same statistike. Zašto diploma u jednom dijelu Europe gotovo jamči zaposlenje, dok u drugom ne uspijeva otvoriti ni vrata prvog radnog mjesta?
Europa se sve više dijeli na dva tržišta rada
Razlike među europskim državama danas su izrazitije nego prije deset godina.
U Rumunjskoj, Češkoj, Poljskoj i Bugarskoj manje od 1,5 posto visokoobrazovanih osoba nema posao. U tim gospodarstvima potražnja za stručnim kadrom gotovo je izjednačena s ponudom. Diploma i dalje predstavlja jednu od najsigurnijih ulaznica na tržište rada.
Na drugom kraju ljestvice nalaze se zemlje u kojima ni visoko obrazovanje više nije dovoljno. BiH, Sjeverna Makedonija, Turska i Grčka pokazuju da problem nije samo razina obrazovanja nego sposobnost gospodarstva da stvara kvalitetna radna mjesta.
Problem nije diploma nego gospodarstvo
Podaci Eurostata ne znače da fakultetska diploma gubi vrijednost. Pokazuju da gospodarstvo ne stvara dovoljno poslova koji traže visoko obrazovane radnike.
Najveće prilike nastaju u industrijama visoke dodane vrijednosti, poput informacijskih tehnologija, napredne proizvodnje, financijskih usluga, istraživanja i razvoja. Zemlje koje su posljednjih godina privukle velika ulaganja upravo u te sektore danas imaju gotovo punu zaposlenost visokoobrazovanih.
BiH se suočava s drukčijim izazovom. Obrazovni sustav svake godine proizvodi nove stručnjake, ali gospodarstvo ne otvara dovoljno radnih mjesta koja mogu iskoristiti njihovo znanje. Posljedica je sve veći raskorak između onoga što tržište treba i onoga što može ponuditi.
Najskuplji izvozni proizvod BiH
Kada visokoobrazovana osoba ne pronađe posao u zemlji, gubitak nije samo osobni.
BiH ulaže godine i značajna javna sredstva u obrazovanje mladih ljudi, a zatim dio tog ljudskog kapitala odlazi raditi u razvijenije europske ekonomije. Korist od tog ulaganja tada ostvaruju druge države kroz veću produktivnost, porezne prihode i inovacije.
Zbog toga nezaposlenost visokoobrazovanih nije samo pitanje tržišta rada. Ona postaje pitanje dugoročne konkurentnosti gospodarstva.
Zašto Češka zapošljava, a BiH školuje za odlazak?
Uspjeh srednjoeuropskih gospodarstava nije rezultat slučajnosti.
Češka, Poljska i Rumunjska posljednjih su godina privukle snažne investicije u industriju, tehnologiju i proizvodnju veće dodane vrijednosti. Takve investicije stvaraju potražnju za inženjerima, ekonomistima, informatičarima i drugim stručnjacima.
BiH još uvijek sporije razvija sektore koji nose najveću produktivnost. Zato dio mladih ne odlazi zato što želi napustiti zemlju, nego zato što u njoj ne može pronaći posao koji odgovara njegovim kvalifikacijama.
Važna poslovna lekcija skriva se iza statistike
Na prvi pogled sedam posto nezaposlenih visokoobrazovanih možda ne izgleda dramatično. Međutim, iza te brojke krije se mnogo veći izazov.
Svaka nezaposlena visokoobrazovana osoba predstavlja neiskorištenu investiciju u znanje, produktivnost i budući gospodarski rast. Zemlje koje uspijevaju zadržati i zaposliti svoje stručnjake stvaraju veću dodanu vrijednost, privlače nove investicije i lakše povećavaju konkurentnost.
Eurostatovi podaci zato ne govore da BiH ima previše diploma. Govore da ima premalo gospodarstva koje ih može pretvoriti u inovacije, produktivnost i nova kvalitetna radna mjesta. Dok se taj odnos ne promijeni, diploma će za mnoge mlade ostati potvrda o završenom studiju, ali ne i sigurna ulaznica za uspješnu karijeru.
