Nakon što se cijena zlata udaljila od rekordnih razina, dio ulagača počeo je vjerovati da je višegodišnji uzlazni trend dosegnuo vrhunac. Deutsche Bank smatra upravo suprotno. Jedna od najvećih europskih banaka procjenjuje da “eksplozivna faza” rasta još nije završila te zadržava cilj od 4.600 dolara za uncu do kraja godine.
Takva prognoza podrazumijeva rast od oko 13 posto u odnosu na trenutačnu cijenu. Istodobno sugerira da banka aktualnu korekciju ne vidi kao kraj uzlaznog ciklusa, nego kao njegov privremeni predah.
Što Deutsche Bank misli pod “eksplozivnom fazom”
Analitičar Deutsche Banka Michael Hsueh smatra da se tržište zlata od kolovoza 2024. kreće u fazi koja se razlikuje od uobičajenih tržišnih ciklusa.
Prema njegovu mišljenju, cijena zlata više ne ovisi samo o inflaciji ili kretanju američkog dolara. Sve veću ulogu imaju geopolitički rizici, rast javnog duga, fiskalna neizvjesnost i kontinuirana potražnja investitora koji dio imovine žele držati izvan dolarskog sustava.
Zbog toga Deutsche Bank smatra da je aktualna korekcija normalan dio dugoročnog uzlaznog trenda, a ne njegov završetak.
Sličan zaključak donosi i Deutsche Bank Wealth Management. U svojoj analizi navodi da je nedavna korekcija ponajprije posljedica zatvaranja špekulativnih pozicija i povećanih zahtjeva za kolateralom, a ne promjene dugoročnih tržišnih temelja.
Banka pritom ističe da potražnja za sigurnom imovinom, kupnja središnjih banaka i geopolitičke napetosti i dalje podupiru dugoročno pozitivan pogled na zlato.
Jedan model pokazuje 2.600, drugi čak 6.400 dolara
Zanimljivo je da ni Deutsche Bank tržište ne procjenjuje samo jednim modelom.
Analitičari su usporedili više metoda vrednovanja zlata. Dugoročne usporedbe s inflacijom i drugim robama upućuju na vrijednost od približno 2.600 dolara za uncu.
S druge strane, statistički model koji analizira tržišne “mjehure” dopušta raspon između oko 3.700 i 6.400 dolara.
Model koji uključuje američki dolar, burzovna tržišta i druge makroekonomske pokazatelje daje procijenjenu fer vrijednost od oko 4.700 dolara, što je vrlo blizu službenoj prognozi Deutsche Banka.
To pokazuje koliko je tržište zlata postalo osjetljivo na čimbenike koje klasični modeli više ne mogu u potpunosti objasniti.
Geopolitika više nije jedini razlog
Ratovi i političke napetosti i dalje podupiru potražnju za zlatom, ali više nisu jedini pokretač njegova rasta.
Analitičari ističu da investitori sve češće kupuju zlato kao zaštitu od rastućih proračunskih deficita, fiskalne neizvjesnosti i mogućeg slabljenja američkog dolara.
Drugim riječima, zlato više nije samo zaštita od inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre.... Sve više postaje zaštita od geopolitičkog i fiskalnog rizika.
ETF-ovi ponovno privlače kapital
Važnu ulogu ponovno imaju i fondovi koji ulažu u fizičko zlato.
Nakon razdoblja slabijih priljeva, analitičari bilježe postupni povratak kapitala u zlatne ETF-ove. Ako očekivanja o budućem snižavanju kamatnih stopa ponovno ojačaju, upravo bi ti fondovi mogli postati jedan od glavnih pokretača cijene tijekom idućih mjeseci.
Zbog toga investitori danas jednako pažljivo prate priljeve u ETF-ove kao i odluke američke središnje banke.
Kina postaje sve važniji igrač
Važan izvor potražnje ostaje i Kina.
Zbog usporavanja tržišta nekretnina, nestabilnosti domaćih burzi i želje za sigurnijom imovinom, kineski građani posljednjih godina povećavaju ulaganja u zlato. Analitičari očekuju da će upravo azijska potražnja ostati jedan od ključnih čimbenika koji bi mogao podupirati cijene i tijekom iduće godine.
To znači da se tržište zlata danas više ne oslanja samo na zapadne ulagače i središnje banke.
Uloga središnjih banaka se mijenja
Posljednjih godina upravo su središnje banke bile među najvećim kupcima zlata.
Najnoviji podaci pokazuju da je njihov tempo kupnje tijekom prve polovice godine usporio. To ne znači da napuštaju tržište, nego da će veći dio buduće potražnje morati doći od privatnih investitora, institucionalnih fondova i azijskih tržišta.
World Gold Council i dalje očekuje da će središnje banke ostati značajni neto kupci, ali njihova će uloga biti nešto manja nego prethodnih godina.
Najveći rizik i dalje ostaje Fed
Za zlato najveći izazov nisu geopolitički događaji nego monetarna politika.
Budući da zlato ne donosi kamatu, rast prinosa na američke državne obveznice i više kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... smanjuju njegovu privlačnost.
Ako Federalne rezerve nastave voditi restriktivnu monetarnu politiku, dio investitora mogao bi se ponovno okrenuti obveznicamaObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni... umjesto zlatu.
Upravo zato će odluke Feda tijekom idućih mjeseci biti jedan od ključnih čimbenika za kretanje cijene zlata.
Wall Street nije potpuno složan
Deutsche Bank nije jedina institucija koja očekuje daljnji rast, ali procjene se razlikuju.
Citi procjenjuje da bi zlato nakon mogućeg kratkotrajnog zastoja moglo dosegnuti oko 4.500 dolara.
Bank of America očekuje prosječnu cijenu od oko 4.360 dolara, uz mogućnost rasta prema 5.000 dolara ako Fed počne snižavati kamatne stope.
JPMorgan ostaje među najoptimističnijima i dugoročno vidi prostor za cijenu veću od 6.000 dolara po unci.
Može li zlato doista dosegnuti 4.600 dolara?
Nitko to ne može sa sigurnošću tvrditi.
No Deutsche Bank smatra da tržište još nije ušlo u završnu fazu uzlaznog ciklusa. Ako geopolitičke napetosti ostanu povišene, američki dolar nastavi slabjeti, a investitori zadrže interes za sigurnom imovinom, prostor za daljnji rast i dalje postoji.
To ne znači da će put biti pravocrtan. Analitičari očekuju razdoblja povećane volatilnosti i moguće korekcije.
Jedno je ipak danas jasnije nego prije nekoliko godina. Zlato više nije samo plemeniti metal ni zaštita od inflacije. Sve se više pretvara u pokazatelj načina na koji investitori procjenjuju rizik u globalnom gospodarstvu. Upravo zato njegova će cijena u mjesecima koji slijede biti važna ne samo ulagačima nego i svima koji prate smjer svjetskih financijskih tržišta.
