Centralna banka BiH u prvoj polovini 2026. dodatno je ojačala financijsku poziciju. Ukupna imovina prvi je put premašila 20 milijardi KM, dok je neto dobit porasla 43 posto i dosegnula 228,6 milijuna KM.
Bilanca Centralne banke Bosne i Hercegovine nastavila je rasti i u prvoj polovini ove godine. Na kraju lipnja ukupna imovina dosegnula je 20,09 milijardi KM, prema 18,31 milijardu KM na kraju 2025. godine.
To znači da je u samo šest mjeseci povećana za gotovo 1,8 milijardi KM.
Istodobno je snažno porasla i profitabilnost. Prema nerevidiranim financijskim izvještajima, Centralna banka BiH ostvarila je neto dobit od 228,6 milijuna KM, što je oko 68,8 milijuna KM više nego u istom razdoblju prošle godine.
Riječ je o rastu od približno 43 posto. U prvih šest mjeseci 2025. neto dobit iznosila je 159,8 milijuna KM.
Devizne rezerve blizu 20 milijardi KM
Još važniji pokazatelj za samu stabilnost monetarnog sustava jest rast službenih deviznih rezervi.
Na kraju lipnja iznosile su 19,98 milijardi KM, dok su na kraju prošle godine bile na razini od 18,21 milijardu KM. U šest mjeseci tako su povećane za oko 1,77 milijardi KM.
Rast bilježi i kapital Centralne banke BiH. S 1,55 milijardi KM na kraju 2025. povećan je na 1,70 milijardi KM krajem lipnja.
Promjene su vidljive i na strani depozita komercijalnih banaka. Njihova vrijednost porasla je sa 7,33 na 8,70 milijardi KM, odnosno za gotovo 1,4 milijarde KM.
Istodobno je vrijednost novčanica i kovanica u optjecaju dosegnula 8,78 milijardi KM.
Odakle dolazi rast dobiti Centralne banke BiH?
Za razliku od komercijalnih banaka, rezultat Centralne banke potrebno je promatrati prije svega kroz način na koji upravlja deviznim rezervama.
Upravo su kamatni prihodi ostvareni upravljanjem rezervama bili glavni pokretač dobiti u prvoj polovini godine. Najveći doprinos stigao je od ulaganja u dužničke vrijednosne papire te depozita kod inozemnih banaka.
Takav rezultat odražava i promijenjeno okruženje na međunarodnim financijskim tržištima. Nakon godina izrazito niskih, pa i negativnih kamatnih stopa u Europi, više kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... omogućile su središnjim bankama veće prinose na dio sigurne financijske imovine.
Centralna banka navodi da je tijekom prvih šest mjeseci nastavila prilagođavati investicijsku strategiju promjenama na međunarodnim tržištima. Pritom prioritet ostaju sigurnost i likvidnost rezervi te stabilnost valutnog odbora.
Valutni odbor ostaje ključ cijelog sustava
Brojke o dobiti Centralne banke jesu impresivne, ali za Bosnu i Hercegovinu važnija je druga strana njezine bilance.
Centralna banka BiH posluje prema modelu valutnog odbora, zbog čega je konvertibilna marka vezana uz euro po fiksnom tečaju, a monetarne obveze moraju biti pokrivene deviznim rezervama.
Zbog toga veličina i sigurnost rezervi imaju daleko veće značenje od same ostvarene dobiti.
Na kraju lipnja neto strana aktivaU Bilanci stanja poduzeća, aktiva (eng. assets) predstavlja..., jedan od ključnih pokazatelja stabilnosti valutnog odbora, iznosila je 1,61 milijardu KM. Time je, prema podacima Centralne banke, u potpunosti očuvana stabilnost sustava valutnog odbora.
Rezultati iz prve polovice godine tako pokazuju dvije paralelne stvari. Centralna banka ostvaruje znatno veće prihode od upravljanja rezervama, ali istodobno raste i sama financijska baza na kojoj počiva monetarna stabilnost zemlje.
S gotovo 20 milijardi KM deviznih rezervi i više od 20 milijardi KM ukupne imovine, Centralna banka BiH u drugu polovinu 2026. ulazi s dosad najvećom bilančnom pozicijom.
