Zadnje objave

Možda vam se sviđa

Domano je od tradicije napravio brend budućnosti — a pjenušac od Žilavke upoznaje Europu

Novi vlasnici Vinarije Domano odlučili su sačuvati vrijedno nasljeđe nekadašnje Vinarije Zadro, ali mu istodobno dati novo ime, suvremeniji identitet i jasniji smjer razvoja. Danas Domano svoju priču gradi na spoju tradicije i inovacije. U središtu proizvodnje ostaju vina koja pripadaju hercegovačkom podneblju, posebno autohtone sorte Žilavka i Blatina, ali vinarija istodobno nastoji odgovoriti na promjene na tržištu i nove navike potrošača.

Jedan od najzanimljivijih rezultata takvog pristupa je pjenušac proizveden od Žilavke – proizvod koji poznatoj hercegovačkoj sorti daje potpuno novu dimenziju i pokazuje da autohtona vina mogu biti osnova za suvremene i tržišno atraktivne proizvode.

Razgovarali smo s gospodinom Marinom Gagrom, čovjekom zahvaljujući kojem ljubitelji vina, ali i gastronomije, svakodnevno uživaju u proizvodima Vinarije Domano. Posjetili smo vinariju tijekom radnog dana, koji je za gospodina Gagru iznimno dinamičan i ispunjen obvezama.

Distribucija vina kupcima, organizacija dostave, doček posjetitelja i obilazak brojnih turista — sve to Marin obavlja bez imalo stresa, s nevjerojatnom lakoćom i profesionalnom preciznošću. Svaki korak je usmjeren na to da kupci dobiju vrhunsku uslugu, a da se u vinariji osjeti gostoljubivost i posvećenost detaljima.

Unatoč užurbanom rasporedu, Marin je i nama posvetio vrijeme. Strpljivo je, do najsitnijih detalja, objasnio sve ključne činjenice o vinariji, njenoj filozofiji, procesu proizvodnje i viziji koja stoji iza brenda Domano. Njegova predanost i energija jasno pokazuju zašto je Domano postao mjesto koje posjetitelji pamte — ne samo po vinima, nego i po ljudima koji ih stvaraju.

Jedan od važnih koraka u stvaranju novog identiteta vinarije bio je rebranding koji je povjeren agenciji Bruketa&Žinić&Grey. Zašto ste se odlučili upravo za njih i što ste željeli poručiti novim imenom Domano, vizualnim identitetom i dizajnom vinskih etiketa?

Obzirom da smo odlučili osvježiti identitet vinarije, bilo nam je važno da surađujemo s timom koji razumije emociju vina, priču o zemlji i ljudima koji ga stvaraju. Bruketa&Žinić&Grey su se pokazali kao idealan partner jer znaju pretvoriti lokalnu priču u snažan, univerzalan vizualni jezik.

Ime Domano simbolizira naš dom, naš kraj i našu posvećenost vinima koja nastaju iz hercegovačkog kamena i sunca. Novi vizualni identitet i etikete nisu samo dizajn — oni su interpretacija našeg karaktera. Minimalizam, snažne linije i pažljivo birani detalji trebali su prenijeti ono što mi jesmo: moderna vinarija koja poštuje tradiciju, ali se ne boji iskoraka.

Koliko je novi vizualni identitet pomogao da se vinarija približi suvremenim kupcima, a istodobno sačuva vezu s tradicijom i hercegovačkim podrijetlom?

Vizualni identitet Domana osmišljen je tako da poveže dvije važne dimenzije: našu tradiciju i očekivanja modernog kupca. Današnji ljubitelji vina žele znati priču, žele osjetiti karakter mjesta iz kojeg vino dolazi — ali žele i estetiku koja je suvremena, čista i relevantna.
Zato smo stvorili identitet koji na prvi pogled djeluje moderan, ali u sebi nosi suptilne tragove našeg podrijetla: boje kamena i sunca, teksture koje podsjećaju na hercegovačke vinograde, te detalje koji prizivaju našu povijest. Time smo uspjeli zadržati dušu vinarije, a istodobno je približiti novoj generaciji kupaca.

Žilavka i Blatina najpoznatije su autohtone hercegovačke sorte. Koliko su one važne za identitet vinarije i mogu li upravo autohtone sorte biti najveća tržišna prednost Hercegovine?

Žilavka i Blatina ključne su za identitet Domana i našu tržišnu poziciju. One su ono po čemu se razlikujemo i ono što kupci prepoznaju kao autentičan hercegovački proizvod.

Autohtone sorte danas imaju veliku tržišnu vrijednost jer kupci traže nešto novo, originalno i lokalno. Upravo zato vjerujemo da Žilavka i Blatina mogu biti najveća prednost Hercegovine — sorte koje nude prepoznatljiv stil, snažan karakter i priču koju je lako komunicirati na domaćem i međunarodnom tržištu.

Uz autohtone sorte, u ponudi imate i vina od međunarodno poznatih sorti. Kako odlučujete koje ćete sorte razvijati i na koji način pronalazite ravnotežu između hercegovačke tradicije i očekivanja suvremenog kupca?

Hercegovina je naš dom i autohtone sorte su njegova duša, ali suvremeni kupci vole istraživati i uspoređivati. Zato uz Žilavku i Blatinu njegujemo i međunarodne sorte koje se odlično uklapaju u naš krajolik i daju vina snažnog karaktera. Međunarodne sorte poput Cabernet Sauvignona, Merlota ili Chardonnaya omogućuju nam da se natječemo u segmentima gdje kupci traže poznate stilove i referentne okuse.

Ravnotežu pronalazimo kroz pažljivo planiranje portfelja. Autohtone sorte predstavljaju naš identitet i diferencijaciju, dok međunarodne sorte dopunjuju ponudu i omogućuju kupcima da lakše uđu u svijet Domana. Na taj način čuvamo tradiciju, ali ostajemo relevantni i konkurentni na modernom tržištu.

Vinarija Domano - vinarija (copyright Financa.ba & Studio Joker)
Vinarija Domano – vinarija (copyright Financa.ba _ Studio Joker)
Posebno mjesto u ponudi zauzima pjenušac od Žilavke. Je li on prvenstveno rezultat želje za inovacijom ili ste od početka u njemu vidjeli proizvod koji može imati ozbiljan tržišni i izvozni potencijal?

Pjenušac od Žilavke počeo je kao naša želja da pokažemo koliko je ova sorta svestrana i koliko toga može ispričati u različitim stilovima. Od samog početka svi u vinariji bili su iznimno ponosni na ovaj projekt — jer stvarati pjenušac od autohtone sorte znači raditi nešto što je istinski naše, nešto što nas razlikuje od ostalih i što nosi potpis hercegovačkog karaktera.

Vrlo brzo smo shvatili da ne stvaramo samo inovaciju, nego vino koje ima ozbiljan potencijal da postane ambasador Hercegovine. Žilavka u pjenušcu dobiva novu dimenziju: postaje elegantna, svježa, živahna — a opet ostaje vjerna svom karakteru. Upravo ta kombinacija tradicije i modernosti daje mu snagu da se istakne i na domaćem i međunarodnom tržištu.

Kupci, prodaja i nova tržišta

Na kojim je tržištima Vinarija Domano danas najviše zastupljena i gdje trenutačno vidite najveći prostor za rast – u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, drugim zemljama regije ili na širem europskom tržištu?

Domano je danas najviše prisutan na tržištu Bosne i Hercegovine, gdje su naši kupci od početka prepoznali autentičnost autohtonih sorti i suvremeni pristup vinarstvu. Hrvatska i zemlje regije također postaju sve važnija tržišta, posebno za vina koja traže publiku otvorenu prema novim stilovima i lokalnim pričama.

Najveći prostor za rast vidimo u širem europskom tržištu. Kupci u EU sve više traže autentična vina s jasnim podrijetlom, a Hercegovina je u tom kontekstu još uvijek neotkrivena vinska priča. Upravo tu vidimo priliku: ponuditi nešto drugačije, nešto što nosi karakter našeg kraja i što se može istaknuti u moru internacionalnih stilova.

Koliko se razlikuju prodaja i pristup kupcima kroz restorane i hotele, trgovačke lance, specijalizirane vinoteke i izravnu prodaju u vinariji?

Prodaja kroz HoReCa kanal (restorani i hoteli) temelji se na edukaciji, prezentacijama i izgradnji odnosa s sommelierima i chefovima. Ondje se vino pozicionira kroz kvalitetu, stil i usklađenost s gastronomijom.
U trgovačkim lancima ključni su dostupnost, cijena, vizualni identitet i dosljednost brenda. To je kanal koji donosi volumen, ali traži jasnu komunikaciju i prepoznatljivost. Specijalizirane vinoteke zahtijevaju detaljniji pristup — tu kupci žele priču, terroir, karakter sorte i stručnu preporuku.
Izravna prodaja u vinariji najviše gradi lojalnost. Kupci koji dođu u vinariju dobivaju iskustvo, emociju i osobni kontakt, što se kasnije reflektira u ponovljenoj kupnji i preporukama. Svaki kanal ima svoju ulogu, a ravnoteža među njima ključna je za stabilan rast.

Investicije i budućnost vinarije

U kojim smjerovima planirate razvijati Domano tijekom sljedećih nekoliko godina – kroz nove vinograde i etikete, modernizaciju proizvodnje, snažniji izvoz ili razvoj vinskog turizma i događaja u samoj vinariji?

Domano je vinarija koja raste organski, iz zemlje, iz ljudi, iz priče koju nosimo. U sljedećih nekoliko godina želimo nastaviti tim putem — kroz nove vinograde koji će nam omogućiti još bolju kontrolu kvalitete i još snažniji izraz terroira. Paralelno razvijamo i nove etikete, jer vjerujemo da autohtone sorte i naš pjenušac imaju još mnogo prostora za kreativne interpretacije.
Modernizacija proizvodnje za nas nije samo tehnološki napredak, nego način da tradiciju pretvorimo u dosljednu kvalitetu. Istodobno, sve snažnije gledamo prema izvozu, jer vidimo koliko europski kupci cijene autentična vina s jasnim podrijetlom.
Posebno mjesto u našim planovima zauzima vinski turizam. Želimo da Domano bude mjesto doživljaja — prostor gdje se vino ne samo kuša, nego i osjeća, gdje se priča o Hercegovini živi kroz događaje, degustacije i susrete s ljudima koji stvaraju vino.

Kako zamišljate Vinariju Domano za pet ili deset godina i po čemu biste željeli da je tada prepoznaju kupci u Hercegovini, regiji i Europi?

Za pet ili deset godina želimo da Domano bude vinarija koja je ostala vjerna sebi, ali je hrabro rasla. Vidimo se kao mjesto koje je još snažnije ukorijenjeno u hercegovački terroir, s vinogradima koji pričaju priču o našoj zemlji i ljudima koji je obrađuju. Želimo razviti nova vina, nove etikete i nove stilove, ali uvijek tako da se u svakoj čaši osjeti Domano — čistoća, elegancija i karakter.

Kupci u Hercegovini, regiji i Europi tada bi nas trebali prepoznavati po autentičnosti. Po tome da smo vinarija koja je modernizirala proizvodnju, otvorila vrata svijetu, razvila snažan izvoz, ali nikada nije izgubila dušu. Po pjenušcu od Žilavke koji je postao simbol inovacije, po Žilavki i Blatini koje su naš potpis, i po doživljaju koji nudimo u vinariji — mjestu gdje se vino ne samo kuša, nego i osjeća.


Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.

Prijavite se na naš Newsletter

Popularno