Živimo u vremenu paradoksa. Dok političari i ekonomski analitičari neprestano ponavljaju činjenicu da “burza nije stvarna ekonomija”, čini se da ta izjava nikada nije bila istinitija. Američki S&P 500 indeks ove godine raste za 12%, rušeći rekorde jedan za drugim. Istovremeno, unatoč stabilnom rastu BDP-a i niskoj nezaposlenosti, povjerenje potrošača je na povijesno niskim razinama. No, postoji još jedna, manje primjetna, ali puno opasnija istina: referentni indeksi poput S&P 500 više ne odražavaju ni stvarnost samog tržišta dionica.
Umjesto da budu ogledalo cjelokupnog tržišta kapitala, oni su postali odraz sudbine šačice korporativnih divova. Njihova vrijednost, pak, gotovo isključivo ovisi o nestabilnim izgledima revolucije umjetne inteligencije. To čini globalne indekse, a time i portfelje i mirovinske fondove milijuna ulagača diljem svijeta, znatno rizičnijima i nestabilnijima.
Uzmimo za primjer najpoznatiji svjetski indeks, S&P 500. On bi trebao predstavljati presjek 500 najvećih američkih kompanija. Međutim, stvarnost je drugačija. Najveća komponenta indeksa, proizvođač čipova Nvidia, sama čini nevjerojatnih 8% njegove ukupne vrijednosti. To znači da ako cijena dionice Nvidije poraste ili padne za 3% (što se ove godine dogodilo već 30 puta), a cijene ostalih 499 dionica ostanu nepromijenjene, cijeli indeks se pomiče za 0,25% u istom smjeru. U povijesti S&P 500 indeksa, niti jedna pojedinačna kompanija nikada nije imala takav utjecaj. Ulagači koji misle da kupovinom ETF-a koji prati S&P 500 dobivaju sigurnu diverzifikaciju, zapravo se klade na uspjeh jedne tehnološke zvijezde.
Azijski tigrovi na AI steroidima
Koliko god situacija u Americi bila koncentrirana, blijedi u usporedbi s nekim azijskim tržištima. Kompanija TSMC, koja proizvodi procesore za Nvidiju, čini više od 40% tajvanskog TAIEX indeksa. Da bi se ulagačima omogućilo da sudjeluju u ovom AI ludilu, tajvanski regulator je prošle godine ukinuo 20 godina staro pravilo koje je ograničavalo udio jedne dionice u ETF-u na 30%. Posljedica? TAIEX, koji se sastoji od preko 1000 dionica, sada se ponaša kao da ga čini samo šest kompanija.
Situacija je tek neznatno bolja u Južnoj Koreji. Tamošnji KOSPI indeks, s 830 kompanija, efektivno se ponaša kao da ga čini samo 11 kompanija. Dva proizvođača memorijskih čipova, Samsung Electronics i SK Hynix, u lipnju su zajedno premašili 40% udjela u indeksu. Rezultat je bila ekstremna volatilnost. Između svibnja i srpnja, volatilnost KOSPI-ja bila je četiri puta veća od prošlogodišnjeg prosjeka. Indeks je u prosjeku svaki treći dan bilježio promjene veće od 5%. Samo 28. srpnja potonuo je za 11%, da bi tri dana kasnije skočio za 18%. U prvoj polovici 2026. godine, Korejska burza morala je obustaviti trgovanje pet puta, a ograničiti ga u gotovo 30 drugih navrata – više nego u cijeloj 2008. godini, na vrhuncu globalne financijske krize.
Švicarska iznimka potvrđuje pravilo
Da ne mora svaka koncentracija nužno voditi u kaos, pokazuje primjer Švicarske. Gotovo polovica vrijednosti širokog švicarskog SPI indeksa nalazi se u pet kompanija: Roche, Novartis, Nestlé, ABB i UBS. Ključna razlika? Njihove industrije su raznolike i reprezentativne za švicarsku ekonomiju – farmacija, hrana i piće, strojogradnja i bankarstvo. Nasuprot tome, na Tajvanu i u Južnoj Koreji, tek svaka šesta, odnosno svaka dvjestota kompanija, bavi se tehnologijom. Osim toga, vodeće švicarske kompanije su stabilne, s predvidivim prihodima i redovitim dividendama, što ih čini inherentno manje nestabilnima od tehnoloških dionica čija sudbina ovisi o hirovima AI ciklusa.
Dominacija na tržištu, baš kao i šampionski pojas, može se lako izgubiti. Danska farmaceutska tvrtka Novo Nordisk dominirala je burzom zahvaljujući lijeku Ozempic, da bi zatim izgubila na težini kada se pojavio bolji konkurentski lijek. To služi kao podsjetnik da burza pokušava procijeniti budućnost, a ne sadašnjost. U eri umjetne inteligencije, gdje su indeksi taoci šačice tehnoloških divova i gdje ogroman kapital leži u privatnim kompanijama koje nisu ni dio indeksa, budućnost je sve samo ne izvjesna. Ulagači više ne mogu slijepo vjerovati da im praćenje indeksa nudi sigurnost i diverzifikaciju. Potrebno je dublje razumijevanje skrivenih rizika i spoznaja da je mirna plovidba burzovnih indeksaBurzovni indeks, dionički indeks ili indeks burze je indeks... možda samo zatišje pred buru.
