Brazil je izgubio pristup jednom od svojih najvrjednijih tržišta za meso.
Od 3. rujna Europska unija više ne dopušta uvoz niza brazilskih proizvoda životinjskog podrijetla jer Brazil nije pružio dovoljna službena jamstvaJamstvo je odgovornost jedne osobe za obvezu koju druga osob... da njegov proizvodni sustav zadovoljava nova europska pravila o uporabi antimikrobnih lijekova. Najveći udar trpe govedina i perad, a pogođeni izvoz vrijedi oko 1,84 milijarde dolara godišnje.
Za Bosnu i Hercegovinu to na prvi pogled izgleda kao tuđa trgovinska priča.
Nije.
Uvoz mesa u BiH dovoljno je velik da promjene na međunarodnom tržištu mogu doći i do domaćih uvoznika, trgovaca i potrošača. A kada najveći svjetski izvoznik govedine i piletine izgubi veliko tržište, roba ne nestaje.
Traži novog kupca.
Zašto je EU zaustavio brazilsko meso?
Ovdje je važna razlika koju je lako izgubiti u naslovima.
Europska mjera nije uvedena zato što su inspektori u konkretnoj pošiljci brazilskog mesa pronašli nedopuštene antibiotike.
Problem je u jamstvima.
EU od trećih zemalja koje žele izvoziti određene životinje i proizvode životinjskog podrijetla traži dokaz da poštuju njegova ograničenja uporabe antimikrobnih lijekova. Među ostalim, riječ je o zabrani njihove uporabe za poticanje rasta ili povećanje prinosa te određenih lijekova rezerviranih za liječenje ljudi.
Brazil je pokušavao prilagoditi kontrole novim zahtjevima, ali to nije bilo dovoljno da spriječi suspenziju.
Zato je prema novoj europskoj uredbi izgubio odobrenje za niz kategorija proizvoda životinjskog podrijetla, među kojima su govedina i perad.
EU, dakle, nije rekao da je brazilsko meso neispravno. Problem je što Brazil nije pružio dovoljna službena jamstva da njegov sustav proizvodnje zadovoljava uvjete za pristup europskom tržištu.
Ta razlika je važna.
Europa mora pronaći zamjenu, Brazil nove kupce
Posljedice nisu male.
Prema Reutersovu izračunu, proizvodi pogođeni europskom mjerom donosili su Brazilu oko 1,84 milijarde dolara godišnjeg izvoza. Samo je govedina u 2025. vrijedila oko 1,05 milijardi, a pileće meso 763 milijuna dolara.
Sada se istodobno pokreću dva procesa.
Europski kupci moraju pronaći druge dobavljače. Ako veći broj njih krene prema istim alternativnim tržištima, povećava se konkurencija za raspoložive količine i moguć je pritisak na nabavne cijene.
Brazil ima suprotan problem.
Meso koje je bilo namijenjeno europskim kupcima mora pokušati prodati negdje drugdje.
I upravo tu odluka iz Bruxellesa postaje zanimljiva zemljama koje nisu članice EU-a.
BiH je već zatvorila vrata dijelu južnoameričke govedine
Bosna i Hercegovina ima vlastitu priču s brazilskim mesom.
Ured za veterinarstvo BiH 23. siječnja privremeno je zabranio uvoz goveđeg mesa iz Brazila, Argentine, Paragvaja i Urugvaja.
Ali razlog nije isti kao u Europskoj uniji.
Ured za veterinarstvo BiH odluku je donio nakon uzorkovanja uvezenih pošiljki i nezadovoljavajućih rezultata laboratorijskih analiza. Pošiljkama čiji su veterinarski certifikati ili fakture izdani do dana donošenja odluke ipak je bio dopušten ulazak u zemlju.
Ta dva slučaja zato ne treba miješati.
BiH je reagirala na rezultate laboratorijskih kontrola uvezenih pošiljki. EU reagira zato što od Brazila nije dobio potrebna jamstva o proizvodnom sustavu.
Zajedno, međutim, pokazuju koliko se trgovina hranom mijenja.
Cijena više nije jedini uvjet za ulazak na tržište. Sve važnija postaje sposobnost proizvođača i države izvoznice da dokažu kako je proizvod nastao.
Zašto je uvoz mesa u BiH važan u ovoj priči?
Zato što domaće tržište ovisi o robi izvana.
To ne znači da će europska odluka automatski povećati cijene mesa u BiH.
Takav zaključak zasad ne možemo izvesti.
Moguća su čak dva suprotna učinka.
Ako europski kupci počnu povlačiti veće količine od alternativnih dobavljača, BiH se može naći u skupljoj utakmici za istu robu.
S druge strane, Brazil sada mora pronaći nova tržišta za dio proizvodnje koji više ne može plasirati u EU. Ako se veće količine preusmjere prema zemljama koje ih mogu uvoziti, dodatna ponuda može djelovati u suprotnom smjeru.
Jedna odluka iz Bruxellesa tako može istodobno smanjiti ponudu unutar EU-a i povećati količinu brazilskog mesa koje traži kupce izvan njega.
Za BiH će biti važnije gdje će završiti ta roba nego sama zabrana.
Preusmjeriti 1,84 milijarde dolara izvoza nije jednostavno
Na papiru rješenje za Brazil izgleda očito: ono što više ne može prodavati Europi, prodat će drugdje.
U stvarnosti je trgovina mesom složenija.
Tržišta imaju različite veterinarske standarde, certifikate, specifikacije i potražnju za pojedinim proizvodima. Kupac koji nestane u Europi zato se ne može uvijek preko noći zamijeniti kupcem na drugom kontinentu.
Što suspenzija dulje traje, pritisak na brazilske proizvođače postaje veći.
Brazil je već pokušao prilagoditi svoje kontrole europskim zahtjevima, a sada nastavlja pregovore s Bruxellesom. Brazilska vlada upozorila je i na mogućnost recipročnih mjera ako razgovori ne završe zadovoljavajućim rješenjem.
Istodobno, europski inspektori ovog tjedna provjeravaju brazilski sektor peradi, što toj industriji daje određenu nadu u brže rješenje. Kod govedine je problem složeniji jer tražena jamstva moraju obuhvatiti cijeli životni ciklus životinje.
Zato današnja suspenzija ne mora biti trajna.
Ali dok traje, tržište se prilagođava.
Za BiH je važnije pratiti kamo meso ide
Odluka Bruxellesa neće se automatski preslikati na cijene u bh. trgovinama.
Ali uvoz mesa u BiH znači da promjene velikih međunarodnih nabavnih tokova ne možemo promatrati sa strane.
Europski kupci sada traže zamjenu za Brazil. Brazilski proizvođači traže zamjenu za Europu.
Negdje između ta dva procesa formirat će se nove cijene i novi trgovački pravci.
Zato za domaće tržište najvažniji broj možda neće biti 1,84 milijarde dolara brazilskog izvoza pogođenog europskom odlukom.
Važnije će biti kamo će taj izvoz otići.
Jer kada se zatvore vrata jednog velikog tržišta, roba ne nestaje.
Mijenja smjer.
A za zemlju koja velik dio potreba za mesom zadovoljava uvozom, upravo taj smjer vrijedi pratiti.
