Bosna i Hercegovina i dalje ne uspijeva pokriti potrebe tržišta vlastitom proizvodnjom mesa. U prvih šest mjeseci zabilježen je deficit od 245 milijuna KM, dok su poljoprivreda i prehrambena industrija zajedno ostvarile minus od dvije milijarde KM.
Uvoz raste, domaća proizvodnja slabi
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore, u prvih sedam mjeseci ove godine uvoz mesa premašio je 381 milijun KM, dok je izvoz iznosio tek oko 30 milijuna KM. Ovi podaci jasno pokazuju veliku ovisnost o uvozu i slabost domaće proizvodnje.
Stručnjaci ističu kako se proizvodnja mesa svake godine smanjuje. Farmi za tov je sve manje, a mnoge su već zatvorene. Time je ozbiljno ugrožen opstanak stočarske proizvodnje, koja se opisuje kao sektor na izdisaju.
Ekonomisti upozoravaju da nepovoljan odnos uvoza i izvoza dodatno pogoršava trgovinsku bilancu i stvara pritisak na domaće proizvođače. Iako potencijal za stočarstvo postoji, proizvođači ne mogu konkurirati velikim količinama i niskim cijenama iz inozemstva.
Analitičari podsjećaju na dugogodišnje pogrešne vrste poticaja u poljoprivredi. Kao primjer se navodi sporazum s Turskom o izvozu mesa, koji nije donio očekivane rezultate. Umjesto domaćeg mesa, BiH je uvozila stoku, klala je u zemlji i zatim izvozila. Stručnjaci ističu da takva praksa nije rješenje niti doprinosi razvoju domaće proizvodnje.
Politika zanemaruje domaće proizvođače
Prema riječima stočara iz Semberije, zbog postojećih politika u posljednjih pet godina zatvoreno je više od 10.000 farmi. Proizvođači tvrde da dugo traže zaštitu domaće proizvodnje, no političari ne nude rješenja. Istodobno, dok se raspravlja o cijenama struje i političkim foteljama, pitanje hrane ostaje u drugom planu.
Predsjednici poljoprivrednih udruga upozoravaju da litra mlijeka ne bi smjela biti jeftinija od boce vode. Ova izjava jasno ilustrira neodrživost trenutnog sustava i položaj proizvođača na tržištu.
Kako prenosi Biznis, stručnjaci smatraju da je ključno izraditi strategiju razvoja poljoprivrede i stočarstva. Potrebno je ulagati u kvalitetu, tehnologije i standarde usklađene s pravilima EU, čime bi domaća proizvodnja postala konkurentna.
Izgradnja održivog sustava omogućila bi BiH da regulira vlastito tržište, bolje poveže proizvođače i potrošače te otvori put prema izvozu. Time bi domaći specijaliteti i kvalitetni proizvodi mogli pronaći svoje mjesto i na stranim tržištima.
