Donald Trump od JPMorgana traži najmanje pet milijardi dolara, dok njegov spor s Capital Oneom obuhvaća zatvaranje više od 300 računa povezanih s Trumpom, njegovom obitelji i poslovima. Banke su mogle pokušati kupiti mir nagodbom. Umjesto toga, obje se brane na sudu.
Razlog je veći od dva spora. Američki regulator OCC provjerava oko 100.000 pritužbi povezanih s debankingom, a pravni i bankarski stručnjaci upozoravaju da bi nagodba s Trumpom mogla potaknuti druge bivše klijente da pokušaju dokazati da su i oni ostali bez bankarskih usluga iz političkih ili drugih nedopuštenih razloga.
Za JPMorgan i Capital One zato veći problem može biti ono što bi uslijedilo nakon nagodbe.
Pet milijardi dolara možda nije najveći rizik JPMorgana
Trump je u siječnju tužio JPMorgan Chase i izvršnog direktora Jamieja Dimona, tvrdeći da mu je banka 2021. zatvorila račune iz političkih razloga. Traži najmanje pet milijardi dolara odštete i sudsku potvrdu da je banka postupila nezakonito.
JPMorgan tužbu smatra neutemeljenom i tvrdi da račune ne zatvara zbog političkih ili vjerskih uvjerenja. Pravni stručnjaci s kojima je razgovarao Reuters smatraju da banke imaju relativno snažnu obranu jer im ugovori s klijentima obično daju široku diskreciju pri prekidu poslovnog odnosa.
Samu tužbu pratili smo još u siječnju, kada je Trump na Financa.ba zatražio pet milijardi dolara od JPMorgana. Tada je u središtu bila sama tužba. Danas je pitanje šire: može li jedna nagodba povećati pravni rizik banke prema drugim klijentima?
Nagodba sama po sebi ne bi značila priznanje krivnje. Problem za banke nastaje ako druge osobe i kompanije koje tvrde da su bile debankirane procijene da Trumpov slučaj povećava njihove izglede za vlastite tužbe ili zahtjeve za naknadu štete.
Capital One mora objasniti što se dogodilo s više od 300 računa
Trump Organization i Eric Trump tužili su Capital One 2025. tvrdeći da je banka nakon napada na američki Capitol 6. siječnja 2021. iz političkih razloga zatvorila više od 300 računa.
Capital One daje drugačije objašnjenje.
Banka je saveznom sudu u srpnju navela da su računi zatvoreni nakon interne provjere njezina tima za sprječavanje pranja novca, provedene u skladu s politikama banke i regulatornim smjernicama. Trump Organization tvrdi da je AML obrazloženje izgovor kojim banka pokušava prikriti politički motiviranu odluku.
Ovdje je važna granica: Capital One nije optužio Trumpa ili njegove kompanije za pranje novca.
Banka tvrdi da je odluku donijela nakon AML provjere. Trumpova strana tvrdi da pravi razlog nije bio financijski rizik nego politika. Dokumentacija iz tog procesa zato postaje važna za utvrđivanje što je prethodilo zatvaranju računa.
Slučaj je privukao i dodatnu političku pozornost. Demokratska senatorica Maggie Hassan prošlog je tjedna od Capital Onea zatražila više informacija o AML provjeri i razlozima zatvaranja računa.
Debanking je u međuvremenu postao regulatorni problem
Debanking nastaje kada banka klijentu prekine ili ograniči pristup bankarskim uslugama. Razlozi mogu biti legitimni: sumnjive transakcije, sankcije, prijevare ili drugi financijski i regulatorni rizici.
Spor nastaje kada klijent tvrdi da stvarni razlog nije bio financijski rizik, nego njegova politika, vjera ili zakonita poslovna aktivnost koju je banka smatrala reputacijski problematičnom.
Američki regulatorni okvir upravo se na tom području promijenio.
OCC i FDIC su u travnju 2026. donijeli završno pravilo kojim uklanjaju reputacijski rizik iz svojih nadzornih programa. Regulatori prema tom pravilu ne smiju zahtijevati, poticati ili usmjeravati banku da klijentu zatvori račun zbog njegovih političkih, društvenih, kulturnih ili vjerskih stavova, ustavno zaštićenog govora ili zakonite, ali politički nepopularne poslovne aktivnosti. Pravilo je stupilo na snagu 60 dana nakon objave u Federal Registeru.
Promjene su nastavljene u lipnju, kada su OCC, FDIC i Federal Reserve iz dodatnih zajedničkih nadzornih dokumenata uklonili reference na reputacijski rizik kako bi nadzor više usmjerili na materijalne financijske rizike.
To ne znači da banke moraju prihvatiti svakog klijenta. AML, sankcijski i drugi konkretni rizici ostaju razlog zbog kojeg banka može preispitati poslovni odnos.
Za JPMorgan i Capital One zato postaje posebno važno moći pokazati zašto je određeni odnos prekinut.
Oko 100.000 pritužbi mijenja računicu
OCC istražuje oko 100.000 pritužbi na debanking protiv više banaka, kao i njihove interne politike. Među bankama koje su predmet regulatornog interesa nalaze se JPMorgan i Capital One, a Ministarstvo pravosuđa također istražuje navode o debankingu.
U takvoj situaciji JPMorgan ne procjenjuje samo pet milijardi dolara koje Trump traži. Mora uzeti u obzir i što bi eventualna nagodba mogla značiti za druge klijente koji tvrde da su račune izgubili iz sličnih razloga.
Ako bi se stekao dojam da su JPMorgan ili Capital One zatvarali račune bez dovoljne osnove, bankarski izvori Reutersa upozoravaju da bi se mogli suočiti s dodatnim tužbama, regulatornim nadzorom i zahtjevima za naknadu štete.
Pet milijardi dolara izgleda drukčije kada se iza njih pojavi 100.000 pritužbi.
Zašto banke ipak biraju sud
Spor s aktualnim predsjednikom SAD-a nosi vlastiti rizik. Sudski postupak može u javnost izvući interne rasprave i dokumente koje bi banke radije zadržale povjerljivima. Istodobno se vodi u trenutku kada Trumpova administracija pojačava pritisak zbog navodnog političkog debankinga.
Banke, međutim, imaju nekoliko razloga prihvatiti taj rizik.
Njihovi ugovori s klijentima daju im znatan prostor za prekid poslovnog odnosa. Capital One i JPMorgan upravo se na tu diskreciju pozivaju u svojim obranama. U slučaju Capital Onea sud je već odbacio dvije verzije tužbe, ali je tužiteljima dopustio izmjene i nastavak postupka.
Obje institucije mogu financirati i dug pravni spor. JPMorgan zastupa Jones Day, a Capital One Debevoise & Plimpton.
Računica se zato ne zaustavlja na usporedbi troška nagodbe i odvjetničkih računa. Banke moraju procijeniti što bi jedan dogovor mogao značiti za njihove odluke prema drugim klijentima.
Najvažnije pitanje više nije smije li banka zatvoriti račun
Debanking banke stavlja između vrlo konkretnih obveza.
Regulatori ih više ne bi smjeli usmjeravati prema zatvaranju računa zbog političkih ili vjerskih stavova i zakonitih poslovnih aktivnosti. Banke istodobno moraju reagirati kada utvrde stvarni AML, sankcijski ili drugi financijski rizik.
Zato će u sporovima JPMorgana i Capital Onea biti važno nešto preciznije od samog prava banke da prekine odnos s klijentom: koji je razlog za odluku postojao u trenutku kada je donesena i može li ga banka dokumentirati.
Za Capital One razlika između dokumentiranog AML razloga i političkog motiva više nije pitanje komunikacije. O njoj može ovisiti hoće li više od 300 zatvorenih računa ostati jedan spor s Trumpovom obitelji ili postati dio mnogo većeg problema s debankingom.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
