Zadnje objave

Možda vam se sviđa

BoE ostavio kamatu na 3,75%: Što ga još dijeli od povećanja?

Bank of England zadržao je kamatnu stopu na 3,75 posto. Istodobno očekuje da će britanska inflacija početkom 2027. prijeći 4 posto. Troje od devetero članova već traži povećanje kamate. Dio većine upozorava da bi dulji energetski šok mogao zahtijevati dodatno zaoštravanje monetarne politike.

Bank of England danas nije povećao kamate. Šest članova Odbora za monetarnu politiku glasovalo je za zadržavanje Bank Ratea na 3,75 posto. Megan Greene, Catherine Mann i glavni ekonomist Huw Pill tražili su povećanje za 25 baznih bodova, na 4 posto.

Rezultat 6–3 sam po sebi nije nova promjena. Isti omjer glasova bio je u srpnju, s istom trojkom koja je tada tražila višu kamatu. Važnija razlika nalazi se u obrazloženjima dijela članova koji su danas ostali uz 3,75 posto.

Guverner Andrew Bailey naveo je da bi dulji sukob na Bliskom istoku mogao povećati rizik sekundarnih inflacijskih učinaka. U tom bi slučaju, prema njegovu obrazloženju, monetarnu politiku vjerojatno trebalo dodatno zaoštriti. Clare Lombardelli smatra da argument za povećanje postaje jači što sukob dulje traje.

Pitanje za Bank of England zato više nije postoji li inflacijski rizik. Važnije je koliko dugo može čekati dokaz da se skuplja energija prelijeva na plaće i ostale cijene.

Bank of England sada vidi inflaciju iznad 4 posto

Britanska godišnja inflacija u kolovozu porasla je na 3,1 posto. Temeljna inflacija ostala je na 2,6 posto, a inflacija usluga na 3,4 posto.

Promjena je još vidljivija u projekcijama. U srpnju je BoE za četvrto tromjesečje očekivao inflaciju od 3,2 posto. Sada za isto razdoblje očekuje oko 3,75 posto. Projekcija je time povećana za 0,55 postotnih bodova. Početkom 2027. inflacija bi mogla biti nešto iznad 4 posto.

U zapisniku sa sastanka Bank of Englanda ipak nema potvrde da se energetski udar već pretvorio u širi domaći inflacijski pritisak. Zbog toga većina MPC-a još nije spremna povećati kamatu.

Podaci iz kompanija pokazuju zašto.

Kompanije dižu cijene, ali zasad ne i plaće

Najnoviji Decision Maker Panel Bank of Englanda obuhvatio je 2.012 kompanija. Njih 59 posto očekuje povećanje cijena zbog energetskog šoka. Pritisak na profitne marže očekuje 61 posto kompanija.

Kod plaća je slika drukčija. Samo 19 posto kompanija očekuje da će zbog skuplje energije povećati plaće. Za sljedećih godinu dana očekuju rast plaća od 3,4 posto, manje od trenutačnih 4 posto.

Za BoE je upravo taj prijenos presudan. Monetarna politika ne može utjecati na globalnu cijenu energije. Može pokušati spriječiti da početno poskupljenje pokrene novi krug rasta plaća i cijena. Za sada podaci ne potvrđuju da se to dogodilo.

Čekanje ipak nosi rizik. Dio britanskih kompanija još nije osjetio puni rast troškova energije zbog fiksnih cijena ili zaštite od njihovih promjena. BoE-ovi regionalni agenti navode da bi se dio današnjeg energetskog udara zato mogao pojaviti u prodajnim cijenama tek tijekom 2027.

Troje članova ne želi čekati taj dokaz

Catherine Mann upozorava na taj rizik. Inflacija iznad 4 posto početkom sljedeće godine mogla bi se poklopiti s proljetnim pregovorima o plaćama. Visoke cijene energije i hrane tada bi mogle povećati inflacijska očekivanja kućanstava i pritisak na plaće.

Megan Greene smatra da čekanje konačnog dokaza sekundarnih učinaka povećava rizik od zakašnjele reakcije monetarne politike. Huw Pill također je glasovao za povećanje na 4 posto. Raniji potez, prema njegovu obrazloženju, pomogao bi zaštititi cilj inflacije od 2 posto prije učvršćivanja sekundarnih učinaka.

Sljedeći test dolazi 5. studenoga. Tada Bank of England objavljuje novu odluku i puni Monetary Policy Report.

BoE usporava i povlačenje s tržišta obveznica

Bank Rate ostao je na 3,75 posto, ali BoE je promijenio plan smanjivanja portfelja državnih obveznica. Riječ je o obveznicama kupljenima tijekom programa kvantitativnog popuštanja.

Monetarni portfelj od oko 368 milijardi funti trebao bi biti ugašen do rujna 2034. Dosadašnji godišnji tempo smanjivanja iznosio je 70 milijardi funti. Novi plan predviđa prosječno 46 milijardi funti godišnje, odnosno oko 34 posto manje.

Aktivne prodaje iznosit će prosječno 20 milijardi funti godišnje. BoE će aukcijske prodaje pauzirati šest mjeseci i više neće aktivno prodavati dugoročne gilte.

Promjena dolazi u trenutku snažnog pritiska na britansko tržište državnog duga. Prinos na 30-godišnje gilte nedavno je dosegnuo najvišu razinu od 1998. BoE procjenjuje da je dosadašnji QT povećao prinose na državne obveznice za oko 0,25 postotnih bodova.

Sporije smanjivanje portfelja znači manje dodatne ponude giltsa na tržištu. To dolazi u razdoblju u kojem britanska država mora izdavati velike količine novog duga. Nakon objave cijene britanskih državnih obveznica porasle su, a prinosi pali.

Za studeni zato nema unaprijed donesene odluke. Do 5. studenoga MPC će pratiti ono čega danas još nema u podacima: prelijeva li se energetski šok iz goriva i računa za energiju u plaće i širi rast cijena.

Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.

Prijavite se na naš Newsletter

Popularno