Švicarski gornji dom parlamenta podržao je pravila prema kojima bi UBS morao osigurati 90-postotno kapitalno pokriće svojih ulaganja u inozemne podružnice. Prema procjeni banke, prijedlog bi mogao značiti približno 18 milijardi dolara dodatnog kapitala, izvještava Reuters .
Reforma je pokrenuta nakon propasti Credit Suissea 2023. godine. UBS se protivi predloženom modelu jer smatra da bi povećao troškove kapitala i oslabio njegovu međunarodnu konkurentnost. Konačna odluka još nije donesena.
Zašto Švicarska traži više kapitala?
Prema prijedlogu, UBS bi ulaganja u inozemne podružnice morao pokriti s 90 posto kapitala CET1 (Common Equity Tier 1). Riječ je o najkvalitetnijem regulatornom kapitalu, koji prvenstveno čine redovni dionički kapital i zadržana dobitZadržana dobit (engl. retained earnings) je dio vlasničke ....
Švicarska vlada prvotno je predložila potpuno, 100-postotno pokriće. Parlamentarni odbor ranije je podržao blaži model koji bi omogućio da se polovica ulaganja pokrije kapitalom CET1, a preostali dio instrumentima AT1, dodatnim regulatornim kapitalom koji pod određenim uvjetima može apsorbirati gubitke.
Švicarska narodna banka (SNB) u svojem Izvješću o financijskoj stabilnosti za 2026. objašnjava da djelomično kapitalno pokriće inozemnih ulaganja može ograničiti sposobnost matične banke da se stabilizira tijekom krize, primjerice prodajom ili napuštanjem dijela međunarodnog poslovanja.
SNB pritom navodi da UBS, uključujući postojeće kapitalne rezerve, već raspolaže dovoljnim kapitalom za potpuno pokriće tih ulaganja. To ne znači da bi banka mogla ispuniti sve dodatne regulatorne zahtjeve bez prilagodbe kapitalne strukture ili raspodjele kapitala.
Nakon preuzimanja Credit Suissea, UBS je povećao svoju prisutnost na domaćem tržištu. Prema podacima SNB-a, njegov udio u švicarskim kreditima i depozitima 2024. dosegnuo je približno četvrtinu tržišta. Zbog te koncentracije financijske poteškoće banke mogle bi imati posljedice i za švicarsko gospodarstvo.
Koliko bi dodatnog kapitala UBS morao držati?
Prema procjeni UBS-a, model od 90 posto mogao bi zahtijevati približno 18 milijardi dolara dodatnog kapitala. Izvorni vladin prijedlog od 100 posto banka je procijenila na približno 20 milijardi dolara.
U službenom priopćenju od 22. travnja 2026. UBS je naveo da bi izvorni vladin paket, zajedno s postojećim zahtjevima povezanima s preuzimanjem Credit Suissea, mogao zahtijevati približno 37 milijardi dolara dodatnog CET1 kapitala.
Od toga se 15 milijardi dolara odnosi na postojeće zahtjeve nakon preuzimanja Credit Suissea. Devet milijardi proizlazi iz ukidanja ranijih regulatornih ustupaka, a šest milijardi iz povećane veličine i tržišnog udjela spojene banke.
Preostale 22 milijarde odnose se na novi vladin paket: približno 20 milijardi za potpuno kapitalno pokriće inozemnih ulaganja i dvije milijarde zbog izmjena uredbe o kapitalnoj adekvatnosti.
UBS je godišnji trošak kapitala ukupnog paketa procijenio na približno tri milijarde dolara. Riječ je o procjeni banke za izvorni regulatorni model, a ne o potvrđenom trošku prijedloga koji je sada podržao parlament.
Dodatni kapitalni zahtjev ne znači da UBS mora cijeli iznos prikupiti novim izdanjem dionica. Dio potrebnog kapitala može osiguravati zadržavanjem dobiti i prilagodbama njegove raspodjele, ovisno o konačnim pravilima.
UBS smatra da 90 posto nije stvarni kompromis
Izvršni direktor Sergio Ermotti već je uoči glasovanja poručio da zahtjev između 90 i 100 posto ne smatra prihvatljivim kompromisom.
UBS zagovara model koji dopušta kombiniranje CET1 i AT1 kapitala. Prema stajalištu banke, takvo bi rješenje omogućilo apsorpciju gubitaka uz manje opterećenje redovnog dioničkog kapitala.
Nakon glasovanja UBS je poručio da predloženi model ne smatra kompromisom te da on, prema njegovu stajalištu, ne rješava temeljne uzroke propasti Credit Suissea. Banka je najavila nastavak zastupanja svojih dugoročnih interesa tijekom parlamentarnog postupka.
Švicarska ministrica financija Karin Keller-Sutter zastupa drukčiji pristup. Smatra da bi veće oslanjanje na CET1 trebalo osigurati da potencijalne gubitke prvenstveno snose dioničari, uz manji rizik za porezne obveznike. Taj pristup podržava i SNB.
Kapitalna pozicija banke i povrat novca dioničarima
Prema rezultatima za drugo tromjesečje 2026., CET1 stopa grupe UBS iznosila je 14,4 posto.
Taj pokazatelj odnosi se na kapitalnu adekvatnost cijele grupe i ne treba ga izjednačavati s predloženim 90-postotnim pokrićem ulaganja matične banke u inozemne podružnice.
Kapital koji je priznat na konsolidiranoj razini ne mora biti jednako raspoloživ matičnoj banci kada treba pokriti gubitke svojih inozemnih društava. Upravo tu razliku švicarske vlasti nastoje obuhvatiti novim pravilima.
UBS je u srpnju najavio program otkupa dionica vrijedan tri milijarde dolara, koji namjerava dovršiti najkasnije do kraja drugog tromjesečja 2027. godine. Planirani iznos već je uključen u prijavljenu kapitalnu poziciju banke.
Tempo otkupa ovisit će o poslovnim rezultatima, održavanju CET1 stope oko 14 posto i daljnjem razvoju parlamentarne rasprave.
Poslovne organizacije upozoravaju na skuplje kreditiranje
Švicarska poslovna organizacija economiesuisse i druge poslovne udruge podržale su blaže regulatorno rješenje. Upozoravaju da bi dodatni kapitalni zahtjevi mogli povećati troškove financiranja i ograničiti kreditnu ponudu, posebno malim i srednjim poduzećima.
Švicarska je nova kapitalna pravila za UBS predložila još u lipnju 2025. , a glasovanje 23. rujna pokazuje da je gornji dom parlamenta ostao bliže izvornom vladinu modelu nego rješenju koje zagovara banka.
Konačna odluka još je pred parlamentom
Prijedlog sada ide pred Nacionalno vijeće, donji dom švicarskog parlamenta. Ako dva doma usvoje različita rješenja, tekst će se morati uskladiti prije konačnog usvajanja.
Konačna odluka očekuje se najranije krajem 2026., a vjerojatnije tijekom 2027. godine.
Izvor: Reuters; Pripremila: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
