Ulaganja u umjetnu inteligenciju pomažu održati rast svjetskog gospodarstva na približno 3 posto, izjavila je 12. listopada čelnica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgieva. Najizravniju korist imaju azijski proizvođači tehnološke opreme, dok se u gospodarstvima poput BiH učinak AI-ja zasad može pratiti ponajprije kroz njegovu primjenu u poduzećima.
Georgieva je na godišnjim sastancima MMF-a i Svjetske banke u Bangkoku upozorila na pritiske povezane s poremećajima u opskrbi energijom. Ulaganja u AI istodobno podupiru gospodarsku aktivnost, izvijestio je Reuters.
Proizvođači opreme prvi ostvaruju korist
Razvoj naprednih AI modela zahtijeva sve više računalnih kapaciteta. Ulaganja u podatkovne centre povećavaju potražnju za čipovima, poslužiteljima i drugom opremom, što pogoduje proizvođačima uključenima u njihove lance opskrbe.
Georgieva je posebno izdvojila azijska gospodarstva koja opskrbljuju tehnološku industriju, uključujući Tajland.
Prema procjenama koje je iznijela, umjetna inteligencija mogla bi povećati godišnji gospodarski rast razvijenih azijskih zemalja za 0,5 do jedan postotni bod, a azijskih gospodarstava u razvoju za 0,2 do 0,8 postotnih bodova. Riječ je o procjenama mogućeg dodatnog rasta, a ne o već ostvarenim rezultatima.
Dio gospodarskog učinka ipak je već izmjeren. Prema Godišnjem izvješću MMF-a za 2026., tehnološka ulaganja povezana s umjetnom inteligencijom pridonijela su rastu američkog BDP-a tijekom 2025. za procijenjenih 0,5 postotnih bodova.
Taj se doprinos odnosi na investicije. Ne pokazuje koliko su američke kompanije povećale produktivnost zahvaljujući korištenju AI-ja.
Zemlje koje kasnije ulažu mogle bi plaćati više
Velika ulaganja u AI infrastrukturu mogu utjecati i na gospodarstva koja nisu među vodećim proizvođačima tehnologije.
U istraživanju objavljenom u kolovozu 2026. autori MMF-a analizirali su kako različita brzina prihvaćanja umjetne inteligencije može povećati gospodarske razlike među azijskim zemljama.
Prema njihovu modelu, razvijenija gospodarstva mogu ranije ostvariti koristi jer raspolažu kapitalom, tehnološkom infrastrukturom i kvalificiranom radnom snagom.
Povećana potražnja za kapitalom mogla bi pritom povećati troškove financiranja. Zemlje koje kasnije počnu intenzivnije ulagati u AI tako bi se mogle suočiti sa skupljom tehnološkom modernizacijom.
Autori upozoravaju da bi takav razvoj mogao produbiti postojeće gospodarske razlike. Riječ je o rezultatu ekonomskog modela, a ne o potvrdi da su AI ulaganja već povećala kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... u BiH.
Koliko su poduzeća u BiH spremna koristiti AI?
Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da se umjetna inteligencija koristi i u domaćim kompanijama, ali otvaraju pitanje koliko je poslovnih procesa već digitalizirano.
Prema istraživanju korištenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija u poduzećima za 2025., AI je koristilo 18,6 posto velikih poduzeća, 10,6 posto srednjih i 10,4 posto malih.
Istodobno, 25,1 posto poduzeća koristilo je ERP softver, odnosno sustave za upravljanje poslovnim resursima. CRM sustave za upravljanje odnosima s kupcima koristilo je 20,4 posto, a alate poslovne inteligencije 9,4 posto poduzeća.
U istom istraživanju 17,9 posto poduzeća navelo je da zapošljava stručnjake za informacijske i komunikacijske tehnologije.
Podaci BHAS-a pokazuju koliko su određene poslovne tehnologije zastupljene među domaćim poduzećima. Ipak, iz objavljenih pokazatelja ne može se utvrditi koriste li iste kompanije i AI i sustave poput ERP-a ili CRM-a.
Za procjenu poslovnog učinka važnije je znati gdje se tehnologija primjenjuje. Primjerice, koristi li je proizvodno poduzeće za planiranje nabave i zaliha ili samo za izradu tekstova i prezentacija? Oba slučaja ulaze u širu sliku korištenja AI-ja, ali ne moraju imati jednak učinak na troškove i produktivnost.
EU je odmaknuo u korištenju umjetne inteligencije
Prema Eurostatovim podacima, umjetnu inteligenciju tijekom 2025. koristilo je 20 posto poduzeća u Europskoj uniji s najmanje deset zaposlenih.
Taj pokazatelj potvrđuje da se AI već koristi u znatnom dijelu europskog poslovnog sektora. Ipak, udio korisnika ne otkriva koliko su pojedine kompanije zahvaljujući tehnologiji povećale proizvodnju ili smanjile troškove.
Na financa.ba već smo analizirali koliko je radnih mjesta u BiH izloženo utjecaju umjetne inteligencije. Podaci o digitalizaciji poduzeća otvaraju povezano pitanje: imaju li kompanije dovoljno razvijene poslovne sustave da AI uključe u svakodnevni rad?
Može li BiH ostvariti korist od globalnih AI ulaganja?
MMF je u srpnju 2026. prognozirao rast gospodarstva BiH od 2 posto u ovoj godini, nakon procijenjenih 2,1 posto u 2025.
Među ograničenjima gospodarskog rasta naveo je slabu vanjsku potražnju, visoke troškove energije i probleme konkurentnosti. MMF također upozorava na potrebu za reformama koje bi povećale produktivnost i omogućile brže približavanje životnog standarda europskom prosjeku.
Za BiH postoje dva moguća načina ostvarivanja koristi od globalnih AI ulaganja. Prvi je povećanje produktivnosti u postojećim djelatnostima kroz bolju obradu podataka i automatizaciju poslovnih procesa.
Drugi je uključivanje domaćih proizvođača u opskrbne lance kompanija koje ulažu u podatkovne centre, električnu opremu i drugu tehnološku infrastrukturu.
Koliko umjetna inteligencija već pridonosi rastu BDP-a BiH, zasad nije moguće pouzdano utvrditi iz dostupnih službenih podataka. Centralna banka BiH u Godišnjem izvješću za 2025. analizira doprinos rada, kapitala i ukupne faktorske produktivnosti gospodarskom rastu, ali ne izdvaja učinak AI-ja.
CBBiH je najavila i detaljnije procjene produktivnosti na razini poduzeća i industrija. One bi mogle pomoći u razumijevanju izvora domaćeg gospodarskog rasta, ali same po sebi neće pokazati koliki je dio promjena nastao korištenjem umjetne inteligencije. Nema ni potvrđene procjene udjela domaćeg izvoza koji izravno opskrbljuje globalnu industriju AI infrastrukture.
Za domaće kompanije korisniji pokazatelj od samog broja korisnika AI-ja bio bi rezultat njegove primjene: koliko se promijenio trošak proizvodnje, vrijeme obrade narudžbe ili prihod po zaposlenom.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
